Predsjednik zadarske Udruge turističkih vodiča, Nenad Marčina, za eZadar piše o jednom posebnom putovanju!

Točno, pet minuta prije „partence", u 14.55 sati, na putničkom brodu Anamarija krenula je pisma „Danas je naša fešta" koji su predvodili članovi klape Slanac iz Malog Iža i veloiškog KUD-a Sloge.

Na brodu dugom 40-tak metara kojega pokreću dva fiatova motora, gužva, sva sjedeća mjesta su zauzeta. Osjeća se zadovoljstvo, ponos kod putnika. Jer, u pitanju je njihovo, drugo po redu, Bodulsko putovanje, kreacija tradicije, kulture i običaja. Uvertira u Međunarodni noć muzeja koja se održava 31. siječnja.

Atmosfera za pet

Naime, manifestaciju je organizirala Muzejsko - pedagoška služba u suradnji s Etnološkim odjelom i Muzeja grada a neposredno je vezana uz područne zbirke NMZ , Etnografske zbirke u Velom Ižu i Kulturno-povijesne zbirke u Malom Ižu. Atmosfera za poželjeti, na stolovima fritule uz konzumaciju kuhanog vina, u režiji iskusnog kuhara Renata Bašića. Ori se pisma, cijelim putem. U kratkim prekidima klapskih pjevača, gitariste i harmonikaša, Nenad Marčina, voditelj izleta, krenuo bi u realizaciju svestranog kulturnog programa.

Trojac dama, Đurđica Botaco, Nada Šarlija i Karmen Turčinov prezentirale su na licu mjesta izradu svojih rukotvorina, početne ubode igli u kreiranju narodnih vezova poput onog otočkog originala, zalistavca. Uz siguran kurs Svemira Bašića, zapovjednika putničkog broda Anamarija, a u vlasništvu tvrtke G@V, nastavljamo plovidbu sa plesom i pjesmom.

Itinerar, zanimljiv, iz Zadra se plovi prema Malom i Velom Ižu te se nastavlja prema otoku Ravi, pristaje se na da dva pristaništa, u Maloj i Velikoj Ravi. Na dalekovidnici prikazuju se filmovi o iškoj keramici, o izradi lopuža, glinenih posuda, kandidata za UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.

Bura i njezina ćud

Međunarodnu nazočnost potvrdili su članovi iške Udruge Maslinove gore u pratnji svoje voditeljice Karine Lips. I normalno, priča je krenula o važnosti otočnih suhozida, o pripremi kozjeg sira, o ribarskim artima, mrežama i jedrinjacima, trabakulama, logerima,.. O bogatstvu tisućljetne prisutnosti glagoljice na zadarskom arhipelagu zborio je Dario Tikulin, zadarski krasopisac.

Dakako, najveći aplauz nazočnih izmamio je kvintet učenika iz Osnovne škole Zadarski otoci, recitacijom o buri i njezinoj nepredvidljivoj čudi.

 

Mihaela Blaslov, Martina Lacić,Dominik Rudić,  Irena Tadić i Ema Žilavec,  učenici 5. r.  Osnovne škole Zadarski otociizveli su scensku igru Priča o buri nastalu prema djelu Danijela Načinovića Burrra. Uvježbala ih je njihova profesorica hrvatskoga jezika Vesna Dunatov.

Djeca su nam ispričali priču o vjetru kojega svi mi dobro poznajemo. U toj priči Bura je zamišljena kao djevojka koja se rađa iznad Senja. Ona raste i razvija se i svojom metlom mete primorske gradove i naše otoke.

Snagu i žestinu  bure, melodioznost i ljepotu  čakavskoga narječja, ljepotu našega mora, otoka i gradova i nadasve bogatu povijesnu i kulturnuostavštinu hrvatskoga naroda na obalama Jadrana  približila su nam ova djeca svojim sjajnim nastupom.

 

Preški fotograf i pjesnik Senko Sorić , autor mnogih fotografija i izložbi poput Umorne ruke, Križ na Buštranovcu , Molitva lavandijera i drugo, kroz dirljive stihove svoje pjesme „O LAVANDIJERI" progovara o preškoj ženi i majci, težakinji i hraniteljici obitelji.

Kroz govor njihovih umornih prstiju i preplanulih lica pjesnik Sorić opisuje ponos, dostojanstvo, zadatu riječ, a kroz posteljinu i bijelilo nevinost otočnih djevojaka i vjernost majki i žena.

Hoće li nas na Velom Ižu dočekati kralj i njegova svita prilikom da ulazimo u teritorij kraljevstva?, upitali su neki radoznali putnici, raspoložene pjevače. Nažalost neće, sjetne su to riječi Milivoja Škorlića, predsjednika veloiške Udruge Sloga.

Informacija iz prve ruke je, kako se naš kralj sanjka u Metropoli. No, bez obzira što nismo doživjeli veličanstven doček, petnaesto minutna pauza na Velom Ižu, ostat će nam u trajnoj uspomeni jer smo se uz stihove originalnih iških napjeva i rasplesali. Mikrofonom su odjekivale riječi voditelja Marčine kako bi svi zainteresirani Ižani trebali krenuti u pravcu Rave, jer da je to jedna od rijetkih prilika da se posjeti Centar svita.

Posjet Centru svita

Tako je i bilo, pa su nam se ploveći u pravcu Rave pridružile iške pridošlice. Na Veloj Ravi pauza pola sata. Kamere škljocaju, svatko želi zabilježit posjet Centru svita.

Padaju ideje o zajedničkim fotografijama. Zanimljiva je i fotografija triju legendi: poznatog ravskog i hrvatskog glumca Mirka Šatalića, Milivoja Škorlića, iškog pokretača kulturnog života te barba Jozu, dubrovačkog gospara, aktitvnog konobara koji je u 79. godine života suhomesnatim delicijama častio putnike na putničkom brodu Lara.

Na povratku prema Zadru, pjevalo se i plesalo. Svoju umjetničku plesnu točku izveo je Ivo Brzoja. Na bis su ponovno pozvani oni najzanimljiviji, djeca učenici. Još jednom su dokazali svoje kvalitete, bez zadrške u stilu malih glumaca, dočarali su buru s recitalima u čakavskom dijalektu, spojivši planine, more, oblake, obale i gradove, njeno rađanje, razornost i umiranje.

 Nadahnuta priča uz crteže

I ne samo do smo brodom Anamarija doživjeli putovanje Zadarskim, Pašmanskim, Iškim i Ravskim kanalom, već smo kroz nadahnutu priču prof. Vladimir Alavanja, voditelja Muzeja Grada Zadra uz prikaz izloženih crteža, litografija iz sredine 19. stoljeća i početkom prošlog u imaginaciji tadašnjeg vremena proputovali krajolicima od Pule do Budve. Naime, radi se razglednicama, litografijama,koje su u originalu izvedene u neprekidnom nizu, poslagane poput rastezljive harmonike autora Giussepia Riegera, autora knjige „Panorama obale i otoka Dalmacije na putovanjima austrijskih parobroda „Lloyd''.

Međutim, u svom nadahnutom govoru, prof. Alavanja spomenuo je i prof. Hrvoje Pericu, osobu zaslužnu za prošlogodišnju pripreme izložbe litografija. Naravno, prof. Alavanja je nadopunio ovogodišnju izložbu s fotografijama Zvoniomira Novakovića, zadarskog suca te uvrstio i fotografije zadarske Liburnske obale iz 1960. godine, autora Vicka Zaninovića.

Traži se najšarmantniji "Galeb"

Ideja Branimira Jelenića, muzejskog pedagoga, djelatnika Muzeja Grada Zadra pala je na plodno tlo. A posebno se to odnosi na ljepši spol. Pokrenut je natječaj za iduću, onu 2015. godine u okviru Bodulskog Putovanja - Noć Muzeja za najšarmantnijeg galeba Zadarske županije, s nadopunom aneksa da se bira galeb dvadesetog stoljeća jer galibarenje ne drži vodu već punih 15 godina. Čast izuzecima.

Stručni žiri bit će sastavljen od četiri dame i jednog kavalira. (Uvjet: stručni žiri mora biti sastavljen isključivo od neljubomornih osoba). Čuvši tu informaciju, u tili čas se izgubio, prof. Alavanja, kako bi svoje glasnice izoštravao, nakon čega je u svom osvajačkom a pomalo kao „fol" nezainteresiranom stilu sasuo pregršt zanimljivih viceva.

Slušajući šarmera prof. Alavanju, dr. Jasenka Lulić - Štorić, voditeljica Etnografskog odjela NMZ je „iz šuba" izjavila da njen kolega ima sve kvalitete da ponese laskavu titulu najuspješnijeg galeba u povijesti zadarskog galebarenja pa i šire. Međutim, u terminu određenom za „vicevi@ humoresku" u kojem su se prepričavali vicevi, legende i doživljaji, rješavala pitanja i rebusi, veliki obol dala su dječica, učenici Osnovne škole „Zadarski otoci". Ipak, za vic originalnosti izabran je onaj o kupnji automobila marke Audi na lising, autorice Mladenke Mašine.

FOTOGALERIJA