Međunarodni znanstveni skup "Hrvatska dječja knjiga u europskom kontekstu" na kojem izlagači raspravljaju o odnosu hrvatske i pojedinih europskih dječjih književnosti, književnim i nakladničkim vezama, komparativnom istraživanju prijevoda i prevođenju, prijevodu hrvatskih autora na europske jezike, međunarodnoj kulturnoj suradnji na području dječje knjige i knjižnicama kao izvorima informacija autorima, nakladnicima i znanstvenicama počeo je jutros u Hrvatskom centru za dječju knjigu u Zagrebu.

Nakon otvaranja skupa, koji prati i izložba tridesetak najboljih hrvatskih knjiga za djecu i mladež zadnjih godina jezična stručnjakinja za istočnoeuropsku dječju književnost u Međunarodnoj knjižnici za mlade u Muenchenu Katja Wiebe govorila je o toj najvećoj knjižnici međunarodne književnosti za djecu i mladež, koja raspolaže zbirkom od 600 tisuća knjiga na više od 130 jezika.

"Knjižnica služi kao mjesto održavanja književnih tribina i radionica ilustracije", rekla je Wiebe dodavši kako također organizira književne projekte za škole i različite izložbe posvećene književnosti uza djecu.

Istaknula je da posjetiteljima stoje na raspolaganju i muzeji posvećeni slavnim njemačkim autorima dječjih knjiga - Jamesu Kruessu, Erichu Kaestneru i Michaelu Endeu te ilustratorici Binetti Schroeder.

Wiebe je napomenula kako njezina knjižnica raspolaže i s 3272 naslova hrvatskih knjiga.

Profesorica Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Dubravka Težak govorila je o doticajima hrvatske i svjetske dječje književnosti te podsjetila na povijesni pregled svjetske dječje književnosti koja je ostavila traga u razvoju hrvatske dječje književnosti.

Naglasivši njihove dobre i loše utjecaje istaknula je trenutke kada se hrvatska dječja književnost sa svojim djelima bliži i izjednačava sa svjetskim trendovima.

Profesorica Težak upozorila je i na sličnosti koje postoje između nekih stranih i hrvatskih dječjih knjiga. Podudarnosti je usporedila na primjerima romana "Čudnovate zgode šegrta Hlapića" i "Razma u skitnji", "Zlatni danci" i "Male žene", "Alica u zemlji čudesa" i "Začarani putovi".

Uspoređivala je i sličnosti autorskoga pisanja na primjerima Lovrak - Koestner; Molnar, Šarić i Seton.

O hrvatskoj i slovenskoj književnosti za djecu i mladež govorila je profesorica sa Sveučilišta u Mariboru Dragica Haramija.

Ocijenila je da su slovenska i hrvatska književnost za mlade, kao nacionalne književnosti za mladež, bile proučavane do 1991. u znanstvenim radovima u okviru bivše države te dodala kako nakon 1991. nije bilo više komparativističkih studija.

Po riječima profesorice Haramija prevođenje slovenskih djela na hrvatski i hrvatskih na slovenski jezik bilo je najplodnije sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća.

Napomenula je i da je posljednih godina sa slovenskoga na hrvatski najviše prevođena Desa Muck, a od hrvatskih književnika na slovenski jezik prevođen je Kašmir Huseinović.

Međunarodni znanstveni skup u povodu Međunarodnog dana dječje knjige "Hrvatska dječja knjiga u europskom kontekstu" organizirali su Hrvatski centar za dječju knjigu - Hrvatska sekcija IBBY u Knjižnicama grada Zagreba, u suradnji s Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Goethe institutom Zagreb, IBBY sekcijom Slovenije i Odjelom za djecu i mladež Gradske knjižnice.