''Utopija i distopija modernizma" naziv je izložbe velikog Ede Murtića koja se od sinoć može pogledati u Zadru.

Od 3. srpnja do 30. kolovoza 2014. u izložbenom paviljonu Gradska loža i u Koncertnoj dvorani Kneževe palače posjetitelji će imati priliku razgledati djela Ede Murtića (1921.-2005.), koja prezentira dva stvaralačka pola najvećeg hrvatskog slikara druge polovice 20. stoljeća.

Izbor slika iz ciklusa Novih apstrakcija 2002. - 2004. u Gradskoj loži, u zajedništvu sa monumentalnom skulpturom u emajlu (1981.) i mozaikom (1979./2004.) ukazuje na sve stilske raznovrsnosti hedonističkog kolorizma Murtićeve varijacije apstraktnog ekspresionizma.

Makabristički crteži u Kneževoj palači predstavljaju figurativne cikluse nabijene snažnim osjećajem egzistencijalne tjeskobe i predosjećajem rata, a između ostalog uključuju izbor iz slavnih opusa poput Jame, Očiju straha i Kadavera.

U opusu velikog hrvatskog slikara Ede Murtića, čija je prevratnička gesta - odluka za moderno apstraktno slikarstvo u prvoj polovici pedesetih godina 20. stoljeća - imala težinu trajnog mijenjanja toka hrvatskog modernog slikarstva do danas, slika «Zadar» (1950) nosi gotovo amblematsko mjesto.

To je, naime, vrijeme neposredno prije Murtićeva odlaska u Ameriku (1951-1953) gdje je upoznao vodeće američke umjetnike Pollocka, De Kooninga, Diebenkorna, Brooksa te preko njih apstraktni ekspresionizam i gestualno slikarstvo. Na odabranoj slici uočavamo unutar Murtićeva opusa možda posljednje čiste nanose francuske tradicije modernog figurativnog slikarstva i poteze boje nanijete slikarskim špahtlom na način Lea Juneka.

To je još u Murtićevu slikarstvu period tzv. kolorističkog intimizma i realizma, uz odjeke francuske tradicije primljene preko slikara Petra Dobrovića, čiji je slikarski tečaj pohađao u Beogradu između 1940. i 1941, i svojeg profesora na Akademiji u Zagrebu, Ljube Babića. Skroman registar palete (plava, siva, sivkastosmeđa, sivoplava) u funkciji je metafore o gradu koji još uvijek u svojem urbanom tkivu osjeća posljedice strašnih bombardiranja iz 2. svjetskog rata, i koji je u tom trenutku u fazi obnove.

Obezglavljena ženska statua s dvije picassovske golubice u kontrastu je s pozadinskom razrušenom, sablasnom arhitekturom. Ako se prisjetimo Murtićeva angažmana u slikarstvu NOB- a (1941-1945), aktivna sudjelovanja u partizanskoj antifaštističkoj borbi, ciklusa ratnih crteža te kao krune tog perioda, grafika za Kovačićevu tragičnu poemu «Jama» (1944), tada ćemo slikarski pristup motivu poratnog Zadra doživjeti kao kontinuitet Murtićeve izražene socijalne osjetljivosti i kritike društva koje je zadržao do kraja života (bio je član Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava).  

U Kneževoj palači tijekom izložbe biti će predstavljen i dokumentarni film Rat (War) - memento mori Gordane Brzović. nastao 2011.

Iako je na zadarskoj izložbi zbog raspoloživog prostora obimni Murtićev opus predstavljen djelomično, izbor radova dostojno pokazuje da opus objedinjuje sva stilska i civilizacijska obilježja epohe obilježene umjetnikovom snažnom osobnošću.