Govoriti o slikarskom opusu Tomislava Marijana Bilosnića jednako je teško kao i definirati cjelokupnost njegova književnoga djela

Ni olujno nevrijeme nije spriječilo otvaranje izložbe Tomislava Marijana Bilosnića u Domu kulture «Janko Mitrović» u Zelengradu.

 

Samostalna izložba Bilosnićevih slika iz ciklusa"Cvijeće ravnokotarskih vila"  otvorena je u subotu, 23. kolovoza 2014. godine, a izložbu je otvorio književnik Fabijan Lovrić. Kao organizator izložbe pojavljuje se Zavičajni klub "Janko Mitrović" Zelengrad, u sklopu niza drugih zanimljivih programa svoje već tradicionalne manifestacije Odškrinimo vrata Bukovice, odnosno Prisnac festa.  Programima je nazočilo više stotina uzvanika iz Ravnih kotara i Bukovice.

 

Otvarajući Bilosnićevu izložbu Fabijan Lovrić je između ostalog rekao:

 

"Govoriti o slikarskom opusu Tomislava Marijana Bilosnića jednako je teško kao i definirati cjelokupnost njegova književnoga djela. Kako sam počesto napominje da svakom svojom novom knjigom pokušava riješiti novi umjetnički problem, isto bi se moglo reći i za njegovu likovnost. Gotovo da nema slikarske tehnike uz umjetničku fotografiju u kojoj se TMB nije okušao.

 

Likovnošću se počeo baviti objavljujući još kao dvadesetogodišnji mladić svoje crteže u časopisima, pa je već na početku svoje likovne karijere dobio treću nagradu za karikaturu na području bivše Jugoslavije. Zatim se kasnih 70-ih i ranih 80-ih godina okušao u tehnici monotipija, crno-bijelih i kolorističkih slojevitih hvatanja obrisa biografskih i autobiografskih „lica i maski". Sudeći po tome na kojim i kakvim su sve materijalima otisnute njegove monotipije, očito je da je ovoj zahtjevnoj tehnici Bilosnić pribjegao braneći se od neimaštine likovnoga pribora. Stoga ih krase buntovne karakteristike - brzina pokreta, gipkost ritma u izvlačenju portreta, koloristička igrivost u ponavljanju motiva. Zreliju njegovu slikarsku fazu karakterizira rad u suhom pastelu, tehnici koja je dominanta cjelokupna njegova slikarskoga izraza. U suhom pastelu  nastao je cijeli niz Bilosnićevih slika pejzažnih motiva danas sjedinjenih u ciklusima „Mediteranski pastel" i „Cvijeće ravnokotarskih vila". Posve nov i drukčiji Tomislav se Marijan Bilosnić u početnim godinama novoga stoljeća pokazao svojim snažnim ciklusima ulja na kartonu. Postmodernističkim citatnim ciklusom „Pollockova svjetlost" Bilosnić je zapravo učinio avangardni, apsolutno novi preokret svoga slikarskog izraza. „Skidajući" Pollocka ogolio je i svoju  vlastitu umjetničku bit. „Pollockova svjetlost" nosi snagu njegove poeme „Krik", a filozofiju poetskoga ciklusa „Tigar".

Koloristička snaga i disciplinirana razuzdanost geste ove Bilosnićeve slikarske faze nagovijestila je nov zaokret njegova umjetničkog traganja. U tom je smislu virtuozno sjedinjenje pjesničke riječi i slikarske geste TMB ostvario ciklusom „Duhovi sa zadarskoga Foruma".

 

Stvarajući novu zavičajnu mitologiju sakrivenu u davnim praliburnskim genetskim ostacima, Bilosnić je stvorio intimne uzorke novih arhetipova, simbola, snoviđenjskih prikaza. Stoga bi se poetika njegova umjetničkog stvaralaštva doista dala sažeti u posljednjim rečenicama Ive Šimata Banova kojima zaključuje zapažanje o Bilosnićevim „Duhovima..." - „I u ovome kao i u svemu, mlakost je za Bilosnića bila i ostala najvećom ljudskom slabošću. Ništa bez strasti."

U sklopu manifestacije Odškrinimo vrata Bukovice Zavičajnog kluba „Janko Mitrović", u Zelengradu, uz biciklijadu Provozajmo se kroz Bukovicu, okrugli stol na temu U potrazi za izgubljenim jelima Zadarske županije, ocjenjivanje Bukovačkog prisnaca, izložbe o izradi bukovačke čipke (Četverokuke), i nastupa KUD-ova, održani su i 4. haiku susreti „René Matoušek".

Mnogobrojni gosti počašćeni su pečenim bikom na ražnju i gulašom od divljači, kao i bukovačkim prisnacem.