Ovogodišnji stručni skup, koji traje do subote, posvećen je usavršavanju kad je riječ o jeziku i kulturi

"Nestandardni hrvatski jezik prema standardnome hrvatskom jeziku" tema je ovogodišnjega 6. simpozija učitelja i nastavnika hrvatskog jezika koji je u četvrtak svečano otvoren u Puli, a na njemu sudjeluje gotovo 500 učitelja i nastavnika hrvatskog jezika iz svih krajeva Hrvatske.

 

Ovogodišnji stručni skup, koji traje do subote, posvećen je usavršavanju kad je riječ o jeziku i kulturi, posebnostima hrvatskih dijalekata, stilskoj svrhovitosti i odmjerenosti u uporabi nestandardnog jezika u umjetnosti, medijima i općenito u kulturi.

Na skupu će dvadesetak stručnjaka i znanstvenika govoriti o tome gdje je granica između nestandardnoga i standardnoga hrvatskog jezika, kakav je to jezik adolescenata i što se događa kada sleng postane standardni govor, kakva je uloga žargonizama i dijalekata te kako se nestandardni jezični elementi upotrebljavaju i mogu upotrebljavati u publicistici i dramskoj umjetnosti.

Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović rekao je na otvorenju kako se ovogodišnja tema pojavila kao posljedica toga što je standardni hrvatski jezik, osobito u školama, pod utjecajem nestandardnoga u većoj mjeri nego što je to prihvaćeno s jezičnog stajališta.

"Svjesni smo da treba njegovati dijalekte i nestandardne jezike, ali mi se kao narod prepoznajemo po standardnom jeziku", istaknuo je Filipović i dodao kako će s tim u vezi izbor teme i samih predavača znatno koristiti učiteljima i nastavnicima kako bi "produbili svoja znanja i kompetencije te kako bi u konačnici što kvalitetnije to prenijeli učenicima".

Spomenuo je i neke propuste u hrvatskome obrazovnom sustavu te je istaknuo da u vezi s hrvatskim jezikom određenih propusta ima već 20 godina, a oni su, ocijenio je, najdrastičniji u gimnazijama.

"Promjenom nastavnih planova 1995. godine satnica hrvatskog jezika smanjena je s pet na četiri sata, a pritom je program ostao isti. To, naravno, nastavnicima stvara velike probleme u realizaciji nastavnog programa, ne samo lektire, što, naravno, proizvodi upitnost postignuća i krajnjih ishoda", rekao je ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Filipović.

Hrvatski jezik ima svoje posebno mjesto, a obrazovni sustav tomu treba posvetiti osobitu pozornost i ukloniti sve anomalije, istaknuo je Filipović i dodao kako vjeruje da će promjena nastavnih programa koju je najavio sadašnji ministar tome kvalitetno pridonijeti.