Europski kontinent dom je oko 250 jezika koji se govore u 50 zemalja, ali neki od njih na rubu su opstanka, objavio je Telegraph, prenoseći analizu britanskog portala GoEuro napravljenu u suradnji s Christopherom Moseleyjem, autorom UNESCO-va atlasa ugroženih svjetskih jezika.

 

Najugroženiji europski jezik je livonijski, po istoimenom otoku u Latviji. Prošle je godine umrla posljednja osoba kojoj je livonijski bio materinski, a jezik danas govori oko pedesetak ljudi kao drugi jezik.

Slijedi karaimski jezik, iz turkijske skupine jezika koji se govori na Krimu, s još samo šest izvornih govornika, te tersko samski jezik, koji se tradicionalno govori na sjeveroistoku ruskog poluotoka Kole, s još osam govornika.

Na tom popisu, na 13. mjestu s tristotinjak govornika, nalazi se istrorumunjski jezik, iz romanske skupine jezika, kojim se govori u nekoliko sela na sjeveru Istre.

Na 16. mjestu s 400 govornika je istriotski jezik, također iz romanske skupine, kojim se govori na zapadu Istre, te na 18. mjestu arbanaški s 500 govornika oko Zadra.

Kritično ugroženim jezikom definira se onaj kojim govore samo djedovi i bake i govore ga djelomično i rijetko.

Ozbiljno ugroženi jezik je onaj kojim govore djedovi i bake, roditelji ga razumiju, ali ne govore i ne prenose ga djeci.