Židovska općina Zagreb (ŽOZ) predstavit će se u Veneciji izložbom o Zagrebačkoj sinagogi što će biti otvorena u nedjelju, 18. siječnja, u Židovskome muzeju u tome talijanskom gradu, a taj kulturni događaj organiziran je kao prinos obilježavanju Međunarodnoga dana sjećanja na žrtve holokausta i 70 godina od oslobađanja najvećega koncentracijskog logora Auschwitza.

 

Izložba pod nazivom "Sinagoga di Zagabria 1867 - 1942 - 2015" podsjetit će venecijansku publiku na Zagrebačku sinagogu koja je izgrađena 1867. godine u zagrebačkoj Praškoj ulici kao jedna od prvih građevina novoga gradskog centra koju su gradski kroničari nazvali jednom od gradskih spomenika.

Kako je u srijedu priopćio glavni tajnik ŽOZ-a Dean Friedrich, na otvorenju izložbe bit će, uz domaćina predsjednika Židovske zajednice u Veneciji Paola Gnignatija, i predsjednik ŽOZ-a Ognjen Kraus te zagrebački rabin Luciano Moše Prelević.

U deplijanu objavljenom u povodu izložbe predsjednik ŽOZ-a podsjeća da je zagrebačka Židovska općina osnovana 1806. godine te da se gradnja sinagoge u Praškoj ulici podudarala s kulturnim i društvenim razvojem židovske zajednice.

Od trenutka izgradnje sinagoga je bila duhovni i simbolički temelj židovstva u Zagrebu, a odluka o njezinu rušenju, istaknuo je Kraus, donesena je uz objašnjenje da se sinagoga "ne podudara s urbanističkim planom grada".

Odluku je slijedilo rušenje sinagoge koje je počelo u jesen 1941. godine, a završeno je u proljeće 1942. godine. Sinagoga je rušena sustavno i praktički je srušena samo 'golim rukama', a njezino rušenje, napisao je predsjednik ŽOZ-a, postalo je simbol stradanja Židova u Zagrebu i na cijelom području tzv. Nezavisne Države Hrvatske (NDH) koje je i počelo njezinim osnivanjem 10. travnja 1941. godine. I dok je u trenutku osnivanja NDH u Zagrebu živjelo 11.000 Židova, samo njih pet posto preživjelo je najveću tragediju židovskoga naroda - holokaust.

Oni koji su preživjeli koncentracijske logore i izgon te preživjeli sudionici antifašističke borbe za slobodu, okupili su se u svibnju 1945. godine ispred ruševina zagrebačke sinagoge i počeli strpljivo i polako obnavljati život male zajednice koja je, pak, postala još manjom nakon osnivanja Države Izrael u koju su se preživjeli kontinuirano selili.

Kako ističe Kraus, u 90-tim godinama prošloga stoljeća i židovska zajednica u Hrvatskoj živjela je velike političke i društvene promjene u našoj domovini u kojima je ŽOZ postao mjesto susreta židovske zajednice u Hrvatskoj. Dodaje da je ŽOZ danas snažna zajednica koja s povjerenjem gleda u budućnost i čuva sjećanje na prošlost i žrtve holokausta.

Usprkos tomu što Zagrebačke sinagoge u urbanom kontekstu nema već više od 70 godina, ona je u našim srcima i mislima te planu da na mjestu porušene sinagoge bude izgrađena nova građevina koja će povezati prošlost, sadašnjost i budućnost naše zajednice, zaključio je predsjednik ŽOZ-a Ognjen Kraus.