Osnivanjem Akademije i zagrebačkoga Sveučilišta biskup Josip Juraj Strossmayer vizionarski je pomaknuo Hrvatsku prema Europi, istaknuo je u srijedu predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Zvonko Kusić na svečanoj akademiji u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu kojom je obilježena 200. obljetnica Strossmayerova rođenja.

Predsjednik HAZU istaknuo je kako je osnivanje Akademije vjerojatno vrhunac Strossmayerova djelovanja, a vodeći se tezom da će hrvatski narod samo znanošću obrazovanjem i kulturom, postići ravnopravan status s ostalim narodima, uz Akademiju osniva i zagrebačko Sveučilište.

Osnivanjem ovih institucija Strossmayer, ustvrdio je Kusić, vizionarski pomiče Hrvatsku prema Europi, što je "predradnja za stvaranje moderne Hrvatske".

Danas, 150 godina poslije, kada imamo krizu gospodarstva, duha i sustava vrijednosti, vrijede ista pravila koja je on postavio. Znanost i obrazovanje su ono što nas može pozicionirati u globaliziranom svijetu, dok će kultura i umjetnosti očuvati naš identitet, istaknuo je Kusić.

Napomenuo je kako je Strossmayer osnivanjem Akademije, Sveučilišta i Galerije od Zagreba prvi put stvorio pravu kulturnu i znanstvenu metropolu te napravio velike iskorake u povijesti Hrvatske, ne samo kao mecena i dobrotvor, što je Hrvatsku pozicioniralo kao modernu državu.

Nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić rekao je kako je Strossmayer, kao jedan od najuglednijih biskupa u povijesti nadbiskupije, bio svestrana osoba i vizionar, ali prije svega biskup katoličke crkve i pastir svoje biskupije.

 

Strossmayer je, dodao je, posebnu brigu posvetio svećenicima, njihovoj temeljnoj humanističkoj i teološkoj naobrazbi te trajnom duhovnom i intelektualnom formiranju, a "iznimno je značenje pridavao kulturnoj i prosvjetnoj djelatnosti" crkve, govoreći da "crkva, osim što je učiteljica i čuvarica vjere, treba biti majka znanosti i umjetnosti".

Predsjednik Matice hrvatske (MH) Stjepan Damjanović kazao je kako opsežnost i složenost biskupova djelovanja zahtijevaju pluralistički pristup u proučavanju. Izrazio je nadu da će ova obljetnica "potaknuti nova kritička, ali i dobronamjerna istraživanja, ne samo da bismo bili pravedni prema iznimnoj osobi naše povijesti, već i kako bismo mnoštvo njegovih dobrih djela ugradili u suvremeni trenutak i budućnost hrvatskog naroda i države".

Predsjednik Društva hrvatskih književnika (DHK) Božidar Petrač podsjetio je na to da je Strossmayer poticao osnivanje temeljnih hrvatskih znanstvenih, kulturnih i umjetničkih institucija, od početka je novčano pomagao osnivanje DHK te moralno i materijalno podupirao niz hrvatskih književnika poput Augusta Šenoe, Silvija Strahimira Kranjčevića i Marije Jurić-Zagorke.

Osječki gradonačelnik Ivan Vrkić kazao je da su Strossmayerova posvećenost evanđelju i ljubav prema domovini nadilazili prostor s kojega je ponikao te kako je u mnogo čemu bio ispred svojeg vremena, dodavši kako je osječka akademska zajednica 1990. godine "odala dostojno priznanje najvećem sugrađaninu svih vremena unijevši njegovo ime u naziv Sveučilišta".

Rektor Sveučilišta Željko Turkalj ocijenio je da djelo Josipa Jurja Strossmayera, koji je rođen u Osijeku 4. veljače 1815. godine, do danas nije dovoljno istraženo i poznato, pa je Senat donio odluku o osnivanju bibliografsko-dokumentacijskog centra za prikupljanje građe o Strossmayeru i crkvenoj povijesti, čije je ustrojavanje u tijeku i za koji se nada da će ove godine biti ustrojen i započeti s radom.