Hrvatski državni arhiv predstavio je u utorak svoju izdavačku djelatnost iz protekle godine, u kojoj se ističu knjige "Osobni arhivski fondovi" Meline Lučić, "Neznani svijet Emila Laszowskog" Maria Stipančevića i "Srijemska županija - Zapisnici sjednica 1745.-1759.", koju su priredili Stjepan Sršan i Ladislav Dobrica.

 

Knjiga "Osobni arhivski fondovi" dopunjena je doktorska disertacija Meline Lučić, kojom ona daje iscrpan uvid u teoriju i praksu prikupljanja, obrade i interpretacije rukopisnih ostavština u baštinskim institucijama.

Autorica sažima niz osobnih arhivskih fondova, od književnika i povjesničara do glumaca i pedagoga, veliku lepezu osoba koje doprinose ukupnom pamćenju povijesti, rekao je recenzent Josip Kolanović. Ocijenio je kako je riječ o svojevrsnom priručniku za djelatnike u baštinskim ustanovama, koji bi trebali ujednačiti vrednovanje, istraživanje i obradu takvih arhivskih fondova.

Recenzentica Aleksandra Horvat istaknula je kako je Lučić u knjizi otvorila i nove važne teme, bavi se temom privatnosti i pitanjem etičkog pristupa gradivu, a upozorava i na porast digitalnih osobnih ostavština, prema kojima se arhivisti tek trebaju postaviti. Često zanemareni osobni arhivski fondovi, osobne ostavštine istaknutih i manje poznatih pojedinaca doprinos su poznavanju društva u određenom vremenu, a imaju i mogućnost privući razne korisnike, od znanstvenika i istraživača do biografa i novinara, ustvrdila je.

Urednica knjige "Neznani svijet Emila Laszowskog" Melina Lučić rekla je kako je autor Laszowskog, osim kao intelektualca, povjesničara i arhivista, predstavio kao 'čovjeka od krvi i mesa', pa je štivo izuzetno zanimljivo za čitanje. Arhivistički je obradio njegov osobni fond i iscrpne spoznaje kapitalizirao u svom novom djelu, uklopivši njegov životopis u društveno-politički kontekst u kojem je živio, dodala je.

Recenzent Damir Agičić izdvojio je što, osim o Laszowskom, knjiga donosi mnoštvo spoznaja o ostalim istaknutim pojedincima s kraja 19. stoljeća i početka 20. stoljeća te drugima koji su djelovali u arhivskoj struci, a osobito zanimljivim smatra što su objavljeni i dosad nepoznati podaci iz njegove privatne sfere, primjerice o ljubavnom životu ili 'tulumarenjima'.

Izdanje "Srijemska županija, Zapisnici sjednica 1745.-1759." prvo je iz serije Zapisnika (protokola) skupština Srijemske županije koja obuhvaća razdoblje od obnove županijskog uređenja nakon oslobođenja od Turskog carstva i ustoličenja prve županijske skupštine do 1759. Obuhvaćeni su podaci o ustroju javne vlasti i obnovi županijskog uređenja na području civilne Hrvatske te o društvenim, gospodarskim i vjerskim prilikama koje su vladale u kasnofeudalnoj Slavoniji. Taj obiman povijesni izvor nastavit će se objavljivati u sljedećim svescima.

Jedan od priređivača te knjige Ladislav Dobrica naglasio je da je, kada se gleda gradivo županija koje se čuva u Arhivu, jedna od najvažnijih serija ona županijskih skupština jer ulazi u srž funkcioniranja županije kao institucije. Upravo su županijske skupštine prvorazredni izvor o događanjima neke županije, dodao je.

Ravnateljca Hrvatskog državnog arhiva Vlatka Lemić istaknula je kako su ta izdanja nastavak bogate izdavačke produkcije Arhiva, a premda ih je bilo manje nego inače, svako od njih pratila je zanimljiva priča, znanstveni skupovi ili izložbe.

U Hrvatskom državnom arhivu u utorak je predstavljen i novi broj Arhivskog vjesnika, koji izlazi od 1899. godine, kao i periodičkog časopisa "Fontes - Izvori za hrvatsku povijest", te je otvorena iložba "Plemići i velikaši Srijemske županije.