Udruga Promo, koja okuplja organizatore suvremene autorske rock i pop glazbe zatražila je u ponedjeljak od čelnih ljudi Vlade, Ministarstva kulture i Grada Zagreba da opozovu kulturna vijeća za glazbu i njima nadređene javne dužnosnike, jer ih smatraju najodgovornijima za uzurpaciju javnog novca namijenjenog zadovoljavanju javnih potreba na području glazbe.

 

Ta je udruga upozorila da vijeća za glazbu pri Ministarstvu kulture i Gradu Zagrebu u potpunosti iz sustava javnog financiranja isključuju programe i koncerte suvremene autorske rock glazbe, diskriminatorno ograničavajući glazbu na klasiku i jazz.

Predstavnici udruge pritom su na konferenciji za novinare u Tvornici kulture kao skandalozne ocijenili rezultate dodjele državnih i gradskih javnih sredstava u području glazbene umjetnosti za 2015. prema kojima rock glazba nije dobila ni jednu kunu.

Smatraju da su za to stanje u kojem se unatoč javnom interesu sufinancira samo klasika i jazz najodgovorniji zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš, inače dirigent, i zamjenik pročelnika gradskog ureda za obrazovanje kulturu i sport Tedi Lušetić, inače klarinetist.

Za njih tvrde da putem vijeća za glazbu koje su imenovali štite uski lobistički interes i klasičarski lobi. Navode pritom da sastav imenovanih vijeća za glazbu pokazuje da gradski Ured za kulturu i Ministarstvo kulture imenuju isključivo osobe koje se bave reproduktivnom klasičnom glazbom i eventualno jazzom, pri čemu nominiranje članova služi stvaranju privida demokratske procedure.

Zbog toga su od premijera Zorana Milanovića, ministrice kulture Andree Zlatar Violić i zamjenice zagrebačkog gradonačelnika Sandre Švaljek zatražili opoziv vijeća i njima nadređenih javnih dužnosnika Šipuša i Lušetića.

Jedan od predstavnika udruge Zoran Marić rekao je da se radi promjene takvog stanja obraćaju premijeru, ministrici kulture i zamjenici zagrebačkog gradonačelnika. "Mi znamo da oni upravljaju velikim sustavima i ne mogu znati u detaljima kako ti sustavi funkcioniraju, ali sad kad smo ih upozorili na nepravilnosti, njihova obaveza i dužnost je da opozovu te ljude te da isprave nepravilnosti u sustavu i ne dozvole uzurpaciju javnog novca u područjima vijeća za glazbu", rekao je Marić.

Na konferenciji za novinare pod simboličnim nazivom "Rock nije kultura?!" predstavnici udruge objavili su rezultate istraživanja na reprezentativnom uzorku od 400 ispitanika po kojima najveći broj publike sluša sve vrste glazbe, a najslušaniji, bez takozvanih "narodnjaka", su strani (84 posto) i domaći rock i pop (77,5 posto).

Na upit koju vrstu glazbe najviše slušaju, ispitanici se i dalje u najvećem broju opredjeluju za strani rock i pop (38,8 posto), zabavnu glazbu te domaći rock i pop, dok među preferiranim vrstama glazbe najmanji broj ispitanika izdvaja jazz (0,5 posto) i klasiku (0,8 posto).

No, napominju da je prema rezultatima natječaja za javne potrebe u kulturi 2015. na području glazbene umjetnosti od osam milijuna kuna Ministarstva kulture klasična glazba dobila 83 posto sredstava, jazz 8,2 posto, srodni ciklusi 9,8 posto, a rock glazba nula posto.

Slični su rezultati i kad je riječ o novcu koji dodjeljuje gradski ured za kulturu, koji je od oko 11,5 milijuna kuna klasičnoj glazbi dodijelio 86 posto tog novca, jazzu 10 posto, eksperimentalnoj glazbi 3,6 posto i ni kunu rock glazbi.

Udruga Promo je zatražila imenovanje novih članova vijeća sukladno javnim potrebama za glazbenom kulturom i zatražila pravedniju raspodjelu javnog novca tako da 50 posto novca ide suvremenoj autorskoj rock glazbi, a 50 posto reproduktvnoj klasičnoj i jazz glazbi.

Predstavnici udruge zaključili su kako rock glazba jest javna potreba u kulturi, koja mora biti dio kulturne strategije Zagreba i Hrvatske. "Rock zaslužuje svoje mjesto u glazbenoj umjetnosti i javnom financiranju, a publika zaslužuje najbolje za svoje porezne novce i mora znati kuda njihovi novci idu", rekao je Marić.