Međunarodni festival suvremene glazbe "28. muzički biennale Zagreb" otvorila je u subotu navečer svjetska praizvedba opere "Madame Buffault" istaknutog hrvatskog skladatelja Borisa Papandopula, u režiji Dore Ruždjak Podolski u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

 

Tek otkrivenu devetu operu legendarnoga hrvatskog skladatelja Borisa Papandopula prema libretu Paula Strucka na scenu HNK postavili su 25 godina nakon skladateljeve smrti studenti četiriju sastavnica Sveučilišta u Zagrebu - Akademije dramske umjetnosti (ADU), Muzičke akademije (MA), Akademije likovnih umjetnosti (ALU) i Tekstilno-tehnološkog fakulteta (TTF).

Relativno kratko djelo, koje traje tek 55 minuta, okupilo je na jednoj pozornici više od 250 studenata u izvedbi kojom je ravnao maestro Mladen Tarbuk.

Papandopulova nadrealistička farsa počinje apokaliptičkom vizijom u ariji glavne junakinje Madame Buffault. U bizarnim, gotovo morbidnim i čak perverznim detaljima, ona zamišlja da dolazi dan kada će sve nestati i proći i svi se ljudi postepeno pretvoriti u male električne limene muhe, koje će zujeći krasiti svoje oltare sirom i medom i koje će u kolektivu proizvoditi šumove nalik ljudskim poljupcima.

Osim Madame Buffault, gotovo su svi glavni likovi u operi karikirani i persiflirani. No, u istoj mjeri u kojoj je obojen nadrealizmom, libreto je obilježen i humorom koji ocrtava sliku otuđenja modernoga čovjeka, u kritici društva i duha materijalizma i materijalnog izrabljivanja.

Papandopulo je na njemu izgradio glazbeni humor u kojemu se koristi svim registrima, uključujući plesne ritmove tanga, habanere i marša, dok u podražavanju zvukova avangardne glazbe poseže za nizom kakofoničnih zvukova, nelogičnih prekida glazbenog tijeka, lupanjem čekićem po nakovnju i cijelom podlakticom po klaviru i slično. Na kraju je čak glazbenicima u orkestru pustio na volju da kratko vrijeme svatko svira što želi.

Predstava je na repertoaru HNK-a Zagreb i u nedjelju 19. travnja, nakon čega će u subotu 25. travnja biti izvedena i u sklopu programa Lisinski subotom Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, a široj će publici biti ponuđena iduće godine u sklopu redovitog repertoara HNK.

U povodu praizvedbe u HNK-u, tijekom vikenda 18. i 19. travnja, postavljena je izložba koja predstavlja presjek dosadašnje suradnje sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, od 2009. do danas.

Njihova najnovija produkcija tradicionalni je dio bogatog programa 28. Muzičkog biennala Zagreb, koji do 25. travnja na više zagrebačkih lokacija donosi 40 koncerata i glazbeno-scenskih predstava, od čega 35 praizvedbi, te nastupe triju simfonijskih orkestara i 11 komornih ansambala.

Ukupno 150 kompozicija u programu 28. MBZ-a, od komorne glazbe, simfonijskih koncerata i kazališnih projekata, opera i suvremenog plesa do jazza, elektroničke glazbe i multimedijskih eksperimenata, okupit će u osam festivalskih dana oko 700 izvođača iz Hrvatske i svijeta.

Glazbeni program prati i bogat popratni program razgovora s umjetnicima, skladateljima i izvođačima, nastupa na otvorenome, a dio programa su i jedna zvučna instalacija u Galeriji SC-a, te zvučni projekt ostvaren u suradnji s Kulturom promjene u Francuskom paviljonu.