Kultura

Četiri muzejske cjeline

Muzej samostana sv. Frane u Šibeniku svečano otvara vrata

Muzej samostana sv. Frane u Šibeniku svečano otvara vrata

Muzej samostana sv. Frane u Šibeniku, koji donosi osam stoljeća dugu pripovijest o životu o franjevačkoj tradiciji u tom kraju, svečano će otvoriti svoja vrata u srijedu navečer kako bi javnost predstavio vrijednu građu, dosad skrivenu iza samostanskih zidina.

 

Postav vrijedne muzejske građe koncipiran je u četiri muzejske cjeline, među kojima je i vjerojatno najvrjedniji predmet postava - "Šibenska molitva", kao dio obimnoga djela znanog kao Codex No. 11. Kako se pretpostavlja "Šibenska molitva" napisana je oko 1370. godine i najstariji je hrvatski lirski teksa na latinici.

Povjesničari su pak suglasni da titula najstarijega poznatog latiničnog teksta u nas pripada "Redu i zakonu", zbirki pravila zadarskih dominikanki iz 1345. godine.

Postav će sadržavati prostoriju s izloženim sakralnim slikama, bogatstvom franjevačke pisane riječi, prostoriju u kojoj će biti smješten audio odjel u sklopu kojeg će posjetitelji moći čuti stare notne zapise iz 13. ili 14. stoljeća, te vanjski vrt.

Kako je tijekom priprema za otvaranje samostanskog muzeja istaknuo rektor šibenskog svetišta sv. Nikole Tavelića i gvardijan samostan sv. Frane fra Ivan Bradarić, samostan sv. Frane ima 800 godina dugu povijest tijekom koje su franjevci prikupili bogat fundus predmeta, knjiga i umjetnina koje nisu samo sakralno, već i nacionalno blago.

Objasnio je kako je samostanska knjižnica, unatoč svom nevjerojatno bogatom fundusu, dugo godina bila potpuno nedostupna, te u nju nije ulazio nitko osim redovnika zbog opasnosti da se ne oštete vrijedne knjige.

Fra Bradarić podsjetio je da su se knjige nabavljale od uspostave samostana u Šibeniku 1320. godine, najprije za školovanje franjevaca, a potom i zato jer su franjevci obrazovali stanovnike Šibenika. Istaknuo je kako se fundus stvarao malo po malo, s godinama, a danas samostan raspolaže neprocjenjivim bogatstvom.

Svjesni važnosti fundusa kojim raspolažu, ali i njegova konzerviranja, franjevci su tako odlučili uložiti izložiti dio fundusa i tako ga sačuvati za daljnja pokoljenja. U uređenje Muzeja sv. Frane uloženo je oko pola milijuna kuna.

Na uređenju muzeja, uz fra Ivana, radio je kreativni tim - Valentino Celić Dražić, Antonio Šunjerga i Zdenka Bilušić. Po njihovoj zamisli muzej će imati tri prostorije, svaku s određenim sadržajem, te će biti multimedijalnog karaktera. Posebnost muzeju daje lapidarij u prostoru ispred muzeja, sa zidom od cvijeća i fontanom.

Ulaz u muzej će se naplaćivati 20 kuna, a na svečanom otvorenju sudjelovat će šibenski biskup mons. Ante Ivas te predstavnici Hrvatske provincije franjevaca konventualaca, koja je i financirala uređenje muzeja.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.