Kultura

Istaknuti francuskih stripaš Etienne Davodeau u rujnu u Zagrebu

Istaknuti francuskih stripaš Etienne Davodeau u rujnu u Zagrebu

Festival svjetske književnosti (FSK) u svojem se trećem izdanju širi i na umjetnost stripa a jedan od istaknutih predstavnika suvremene europske crtačke scene koji će u rujnu doputovati u Zagreb francuski je crtač i scenarist stripa Etienne Davodeau.

 

Festival organizira nakladnik Fraktura a ove se godine održava od 3. do 11. rujna.

Nagrađivani stripaš, Davodeau se na međunarodnoj sceni nametnuo stripovima u kojima alternira između fikcije i dokumentarizma; u njegovim je djelima prisutno zanimanje za društvene probleme i svakodnevnicu malog čovjeka.

"Strip je, poput filma ili romana, narativna umjetnost", kazao je Davodeau u razgovoru za Hinu. Jedini način da se strip potvrdi je kroz stvaranje snažnih, inovativnih djela koja će dirnuti čak i ljude koji ne vole strip, smatra, "a fikcija i dokumentarnost nisu toliko udaljeni".

"Strip je umjetnost koja se s dokumentarnim pristupom odlično slaže, ali je u tom smislu podcijenjen. Zato već godinama istražujem ovaj oblik naracije i još se nisam umorio", pojasnio je.

U svojim knjigama opisuje život ljudi "sada i ovdje; ne super-junaka, ne strašnih ratnika ni fatalnih žena - samo ljude koji se u životu nose s onim što on redom donosi".

"Ponekad to ispričam kroz fikcionalnu priču, a ponekad u dokumentarnom obliku, kroz strip reportažu. Promatram što se zbiva oko mene i onda to pripovijedam. Kada moram spojiti elemente koji, u stvarnosti, nisu međusobno u kontaktu, to je fikcija. Kada otkrijem osobu, kontekst koji je sam po sebi dovoljan za dobru priču, to će biti dokumentarni strip", kazao je autor.

Pronalazak kroz nestajanje

Stripove je počeo crtati još kao adolescent: "Oduvijek crtam, ne sjećam se vremena kada nisam crtao. Istodobno, volim priču a knjigu smatram najljepšim izumom ljudskog roda. Na stjecištu tih elemenata stoji, naravno, strip".

Svoje je radove počeo objavljivati u vlastitoj nakladi još u 80-tim godinama prošloga stoljeća zajedno s prijateljima sa studija umjetnosti u Rennesu. Početkom 90-ih počeo je izdavačima slati zamisli za knjige, "koje su svi odbijali, sve dok jednog dana...".

Njegovi su strip romani postali nagrađivani međunarodni bestseleri, a dva su dostupna i na hrvatskom jeziku, oba u izdanju nakladnika Fibre, "Lulu, oslobođena" (objavljena u dva toma, 2008. i 2010.), u prijevodu Darka Macana, te dokumentarni roman "Neznalice: priča o međusobnoj inicijaciji" (2011.), u prijevodu Gorana Marinića.

"Lulu" je priča o četrdesetogodišnjoj ženi koja, nakon još jednog neuspješnog intervjua za posao, napusti muža i djecu te joj se gubi svaki trag. Maštajući o stanci u svom životu, na točki gdje više ne vidi da postoji išta lijepoga što bi ju još moglo čekati, Lulu se odlučuje na avanturu života i ponovno osvajanje vlastite slobode.

"Počeo sam se zanimati za nestanke ljudi, odnosno, samovoljne odlaske, kojih svakoga dana ima na stotine, znate već, oni ljudi koji kažu 'idem kupiti cigarete' i onda se nikad više ne vrate", pojasnio je autor.

"Također sam želio za strip (koji je umjetnost pustolovine, akcije, zagonetki koje treba rasvijetliti), napisati priču o nekome tko ne čini NIŠTA, tko je 'na pauzi', tko promatra svijet koji prolazi... I, naravno, htio sam da iz svega toga nastane priča koju će biti zanimljivo čitati. Krasan izazov za scenarista", napomenuo je.

Strip je dobio niz nagrada, uključujući nagrade Essentiel u Angoulemeu; Saint-Michel za najbolji scenarij; Bedelys, te nagradu Ouest-France festivala stripa u Saint-Malou, a po njemu je 2013. snimljen i istoimeni film u režiji Solveig Anspach, koji će biti prikazan u sklopu festivalskog Filmskog programa.

U stvaranju filma nije sudjelovao ali je "sve izbliza pratio".

"Jako sam sretan što je film snimljen, jer su likovi vrlo bliski onima koje sam zamislio (glumci su sjajni), a priča je malo drugačija. Stvarno mi se sviđa ono po čemu se moj strip i film Solveig Anspach razlikuju. To je bio njen poklon meni", kazao je autor.

Postati netko drugi na godinu dana

U dokumentarnom stripu "Neznalice" Davodeau opisuje godinu dana razmjenjivanja znanja i vještina sa svojim prijateljem vinarom Richardom. Dok je Davodeau uživao u radostima rezidbe, okopavanja i bačvarstva, Richard je zauzvrat čitao stripove, susretao autore, odlazio na festivale... Rezultat je autobiografski strip-roman koji se odlikuje jednostavnošću dizajna i originalnošću teme.

"Stvaranje te knjige bilo je nevjerojatno iskustvo za obojicu. Susreli smo sjajne autore i vinogradare, a knjiga je od svog izlaska doživjela uspjeh kakav ni moj izdavač ni ja nismo mogli zamisliti. 'Neznalice' su za mene na neki način idealna knjiga, ako takvo što postoji", istaknuo je autor.

Ideja se, kako je kazao, rodila slučajno. "Vinogradara Leroya poznajem već dugo. Njegovo poznavanje vina i vinove loze su izuzetni, njegov pristup svemu tome vrlo je tankoćutan, a istovremeno i vrlo globalan. A onda, ja dobro poznajem svijet stripa, a on ih nikada nije čitao. Pitanje koje 'Neznalice' postavljaju zapravo je 'Zašto i za koga radimo vino ili knjige?'", pojasnio je Davodeau.

Njegov je najnoviji projekt istraživanje u stripu o političkom životu u Francuskoj i nasilju u sedamdesetima, koji upravo završava.

"Knjigu radim u suradnji s velikim reporterom i novinarem istraživačem Benoitom Collombatom. Razgovarali smo sa sucima, odvjetnicima, političarima, novinarima, lopužama i gangsterima po cijeloj zemlji. Često su bili začuđeni što se strip bavi takvim vrlo ozbiljnim i preciznim istraživanjem", kazao je.

S Davodeauom će "o Lulu, vinima i još ponečemu" pretposljednje festivalske večeri 10. rujna u sklopu programa "Mali noćni strip-tiz" razgovarati književnik i kolumnist Miljenko Jergović, a autor će dan kasnije, u petak 11. rujna, održati i strip-radionicu za studente Akademije likovne umjetnosti (ALU).

U nekome od pedesetak festivalskih programa sudjelovat će, uz Davodeaua, neki od najvažnijih suvremenih svjetskih i hrvatskih pisaca i autora stripa David Foenkinos, Sofi Oksanen, Etgar Keret, Clemens Meyer, Philipp Blom, Filip David, Andrej E. Skubic, Maša Kolanović, Nedeljko Dragić, Julya Rabinowich, Ognjen Spahić, Reinhard Kleist, Neven Orhel, Julio Radilović Jules, Diego Marani, Andrej Nikolaidis, Tomislav Zajec, Emmanuele Pagano, Helena Klakočar, Ernesto Mallo, Borivoj Dovniković i brojni drugi pisci, autori stripa i kreativci.


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.