Eksperimentiranje s novim pristupima, poetikama i materijalima jedan je od prioriteta Ljubljanskog kazališta lutaka (LGL) koje, kako je istaknuo ravnatelj Uroš Korenčan u razgovoru za Hinu, posljednjih godina mijenja poetiku u potrazi za nadgradnjom tradicionalnih vrijednosti koje su obilježile stotinu godina postojanja lutkarstva u Sloveniji.

 

"Mislim da možemo reći da se poetika LGL-a u posljednjih nekoliko godina mijenja, da tražimo novu poetiku, koja zasigurno barem nadograđuje nekakvu 'tradicionalnu poetiku' - ako je tako nešto postojalo", kazao je Korenčan.

"Sigurno je da su za rad našeg teatra u prošlosti bile značajne i tradicija i konvencija koje proizlaze iz naše bogate baštine - sam teatar postoji 67 godina, a lutkarsto u Sloveniji čak i više od stotinu godina", napomenuo je.

No, modernitet je tradicija svakog teatra, a oslobođen opterećenja baštine, teatar može tražiti nove načine i nove priče, dodao je.

Jedan je takav primjer predstava "Patka, smrt i tulipan", s kojom Lutkovno gledališče Ljubljana gostuje na 48. međunarodnom festivalu kazališta lutaka PIF koji se održava u Zagrebu od 14. do 19. rujna.

Predstava je nastala prema istoimenoj slikovnici njemačkog autora i ilustratora Wolfa Erlbrucha, prevedenoj na niz jezika te adaptiranoj i kao crtić i kao film.

Stvar kulturnog odgoja

U njoj autor na jednostavan i izavan način progovara o životnim pitanjima, pristupajući teškoj filozofskoj temi smrti i suočavanja s njom bezbrižno i uz dozu humora.

Kroz neobično prijateljstvo Patke i Smrti koje se unatoč prvotnom nepovjerenju pokazuje čvrstim i iskrenim, djeca uče o tome da je smrt sastavni dio života.

"Na nježan i duhovit način priča nas suočava s pitanjima koje djeca vole pitati a odrasli vole izbjegavati", pojasnio je Korenčan.

Riječ je o predstavi koja pripada kazalištu sjena a njezina je za dječju publiku neuobičajena tema dio nužnog kulturnog odgoja koji pridonosi razvoju tolerantnijeg društva, smatra Korenčan.

"Za tu smo se predstavu odlučili smatrajući kako je jedan od važnih aspekata kulturnog odgoja prenošenje djeci relevantnih priča i poruka, što ta priča čini. Isto tako, uvjereni smo da su upravo tabuizirane teme uzrokom niza društvenih frustracija i konflikata", pojasnio je.

Važnost te priče upravo je u tome što djeci približava fenomen smrti, koji je inače tabuiziran u našoj kulturi, a naročito u odnosu na djecu.

"Kazališna priča o smrti utoliko je relevantnija jer pomaže i roditeljima i učiteljima u osmišljavanju pristupa toj kompleksnoj materiji, a pritom se umjetnost može ponovno osmisliti i u kontrastu s religijom", dodao je. 

I glumice su plakale

Za to se idealnom pokazala upravo estetika teatra sjena, koja je dodatno zanimljiva i jer je rijetko viđena, napomenuo je Korenčan.

Redatelj je Talijan Fabrizio Montecchi, jedan od najvećih svjetskih majstora teatra sjena, koji je dio rada na predstavi posvetio i radionici za kazališne profesionalce.

"Teatar sjena jedna je od najstarijih kazališnih formi koja se bazira na različitoj uporabi igre svjetla i sjene. U predstavi glume i animiraju dvije glumice, Asja Kahrimanović (Smrt) i Polonca Kores (Patka), koriste se različite mogućnosti ekspozicije svjetlom, glumice se pojavljuju i ispred kulise, one same pomiču svjetla i slično", kazao je Korenčan.

U priči Patka upoznaje Smrt, koja joj otkriva da je zapravo oduvijek prati. Njih dvije postaju prijateljice, raspravljaju o životu, smrti i kako izgleda život poslije smrti. Zajedno rone, sjede na drvetu, razmišljaju o budućnosti. Smrt otkriva Patki da ni ona zapravo ne zna što se događa nakon smrti. Na kraju, Patka ugiba, a Smrt ju nosi do rijeke, nježno ju polaže u vodu i stavlja na nju tulipan u gesti prijateljske ljubavi i iskrene tuge.

Reakcije publike dosad su odlične, iako u početku nije bilo lako ni samim glumicama, kazao je Korenčan. "U početku je bilo straha, možda čak i suza na prvim predstavama, jer teško je iskreno govoriti o smrti i uz to ne osjećati vlastite uspomene", pojasnio je.

Kad je riječ o predstavama za djecu, predstava nikada nije rutina jer je svaki put prihvaćena drugačije, a percepcije i reakcije djece uvijek snažno utječu i na izvedbu, napomenuo je.

Sve organizirane školske izvedbe uključuju i razgovor s djecom i nastavnicima, kako bi se djeci pomoglo "procesuirati" sva pitanja koja se otvaraju predstavom.

"Dojmovi su razni - predstava djeci vraća uspomene na baku koja je umrla, na njihove kućne ljubimce... Ali također im omogućuje nekakvu umirenu distancu, pomirenje i prihvaćanje", istaknuo je.

"Patka, smrt i tulipan" je predstava iz posljednje LGL-ove sezone i PIF će joj biti prva festivalska postaja.

"Zagrebačka će nam publika biti prva prava festivalska provjera i doista se veselimo gostovanju na PIF-u, našem tradicionalnom partneru kojemu se rado vraćamo", kazao je Korenčan.

U Zagrebu će predstava započeti svoj "međunarodni put", no sigurno je da je čeka dinamičan život - već je uvrštena u programe dviju slovenskih nacionalnih platformi - Bienalea lutkarstva u Mariboru i festivala kazališta za djecu i mladež Zlata paličica. 

Ništa bez europskih fondova

Kazalište lutaka Ljubljana (LGL) raspolaže sa šest dvorana s gotovo tisuću sjedala, u kojima igra čak 40 "živih" naslova - neke su predstave odigrane i više od tisuću puta - te u prosjeku desetak premijernih naslova godišnje s oko 800 izvedbi, koje pogleda oko 110 tisuća posjetitelja.

LGL svake godine postavi nekoliko suvremenih predstava koje su svojom poetikom aktualne u kontekstu modernog društva. Kazalište puno vremena provodi na gostovanjima, a u svojem se radu uvelike oslanja na prijave i partnerstva za financiranje iz Europskih fondova. 

Jedno od najznačajnijih postignuća kojim se LGL može pohvaliti u proteklih godinu dana je otvorenje Muzeja lutkarstva koncem svibnja 2014. u Ljubljanskome dvorcu, tvrđavi u Starom gradu, jednoj od najposjećenijih turističkih atrakcija u Ljubljani koja je s kazališnom zgradom povezana žičarom.

Na 300 četvornih metara predstavljen je presjek više od tri tisuće lutaka pohranjenih u depoima LGL-a.

"Nakon više od stotinu godina lutkarstva u Sloveniji, možemo reći da je to nešto što se napravi svakih stotinu godina", kazao je Korenčan.

No, sve bi to bilo posve neostvarivo da nije bilo podrške i volje gradskih struktura, kao ni sredstava iz fondova Europske unije, istaknuo je.

Predstava "Patka, Smrt i Tulipan" jedna je od trinaest predstava u glavnom programu ovogodišnjeg PIF-a, koji će na nekoliko lokacija u Zagrebu okupiti 12 kazališta i kazališnih družina iz Hrvatske i još osam zemalja - Bugarske, Bosne i Hercegovine, Češke, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, Srbije i Slovenije.

Predstava je na programu u utorak 15. rujna u Zagrebačkom plesnom centru.