Usporedno sa smanjivanjem čitanja osmišljavaju se programi za odgajanje nove čitateljske publike, rekla je predsjednica Sekcije za školske knjižnice pri Hrvatskom knjižničarskom društvu Danica Pelko, dodajući kako se tim okruglim stolom otvara pitanje bi li trebalo mijenjati popise lektire koji sada podrazumijevaju čitanje jednog obvezatnog djela svakog mjeseca.

'U struci je sve više onih koji smatraju da bi barem u jednom dijelu obveznu lektiru trebalo zamijeniti čitanjem po izboru učenika, kao i onih koji smatraju da bi bilo dovoljno da se dio klasičnih naslova zamijeni obaveznim naslovima suvremenih autora. O svemu tome ima različitih mišljenja i bilo bi odlično da se može u dogledno vrijeme doći do konsenzusa jer smo u jeku priprema novih kurikuluma za osnovne i srednje škole', rekla je Pelko na okruglom stolu namijenjenom knjižničarima iz svih krajeva Hrvatske.

Predavači iz Slovenije prenijeli su hrvatskim knjižničarima svoja iskustva o kriterijima za odabir školske lektire i o uspješnim programima poticanja čitanja. Predsjednica Sekcije za školske knjižnice Saveza bibliotekarskih društava Slovenije Mirjam Klavž Dolinar iz Maribora istaknula je da su uspješni njihovi klubovi ljubitelja čitanja.

Za školsku lektiru Klavž Dolinar je rekla da učenici od 2012. imaju mogućnost čitanja lektire po vlastitom odabiru iako je dio ostao obvezan. 'Onaj kanonski dio sada ima samo tri do pet i poslije pet do sedam naslova na godinu, a ostalo učenici biraju sami. Naime, učitelj za slabije čitače može ostati na tri pročitana obvezna naslova, a kod boljih učenika treba postići minimalno pet pročitanih naslova. Kod starijih učenika broj je od pet do sedam, i to se pokazalo dobrom odlukom. No školski knjižničari sada imaju važnu ulogu da ponude djeci kvalitetan izbor neobaveznih naslova tako da ne ostane sve na tri pročitane knjige na godinu', istaknula je.