Časopis za kulturu, znanost i umjetnost ogranka Matice hrvatske Zadar "Zadarska smotra" u 4. broju (godište LXIV) objavio je tragediju "Filomena" Ivana Šiška Gundulića (1678.-1721.) unuka slavnoga autora "Osmana".

To je do danas neobjavljeni hrvatski scenski tekst, piše autor uvoda i transkripcije glavni urednik časopisa Josip Lisac, ističući kako je riječ o jednom od boljih hrvatskih književnih tekstova na razmeđu 17. i 18. stoljeća.

Tu su tragediju proučavali Mirko Deanović, Petar Kolendić, Slobodan P. Novak, navodi Lisac i napominje kako je ta tragedija nakon 1977. nestala u bečkoj Austrijskoj nacionalnoj knjižnici.

Podsjeća da je prije nekoliko godina u Beču ipak pronađen jedini primjerak drame te da se u traženju toga rukopisa mnogo angažirao Novak, uz djelatnike Austrijske knjižnice i naše Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Tako se tekst priređen 2012. godine sada objavljuje prvi put, ističe Lisac i podsjeća na stručne radove Slobodana P. Novaka o "Filomeni".

Navodi kako je Ivan Šiško Gundulić obavljao niz uglednih poslova u Dubrovniku i okolici te da mu je u Beču živio brat Frano pa je vjerojatno to razlog što se jedini primjerak "Filomene" sačuvao baš u Beču.

Transkripciju te drame klasicističkoga duha dovršio sam dotjerivanjem prvoga čitanja ove godine, napominje Lisac i dodaje kako je u ovom uglavnom urednu rukopisu ipak bilo mnogo teškoća u transkripcijskom poslu.

"Slovopis je tipično dubrovački iz doba Ignjata Đurđevića, Ivana Gundulića mlađega i mnogih drugih tadanjih hrvatskih pisaca," ističe Josip Lisac.

Osim Gundulićeve "Filomene" u ovom broju "Zadarske smotre" Ante Bralić piše o Zadru od Londona do Rapala, Edo Pivčević o Putovanju Sir Richarda Guylforda hrvatskom obalom 1506., a Zvjezdan Strika piše Priloge za biografiju zadarskoga nadbiskupa Viktora Ragazzonija.

Književni povjesničar Ivan Pederin u svom eseju piše o prijeporima oko Miljenka Smoje, Šime Ljubičić o tamburici u dalmaciji od 1892. do Prvoga svjetskog rata, a Mladen Dorkin o poeziji Tomislava Meštrića.

U proznom dijelu časopisa rad objavljuje Ivan Tadića, a u poetskom Rafaela Božić, Vlatko Majić, Ivan Klarić, Dunja Kalilić i Željko Bajza,

U prijevodu Mate Marasa objavljene su pjesme Roberta Browninga.

Zadarska smotra donosi i sjećanja na istaknute kulturne djelatnike Petra Selema, Krunoslava Pranjića, Mariju Braut i Arsena Dedića.

U ovom broju posebno se ističe vrlo bogata rubrika kritičkih prikaza novih knjiga.