30. studenog obilježava se 183. godišnjica osnutka Narodnog muzeja. Iz okrilja tog muzeja nastali su današnji Arheološki i Narodni muzej Zadar te se taj datum smatra početkom organiziranog muzejskog djelovanja u Zadru i ove ga dvije institucije obilježavaju kao svoj „rođendan".

Naime, tog 30. studenog 1832. po nalogu austrijskog namjesnika u Dalmaciji Vettera von Lilienberga upućeno je cirkularno pismo okružnim poglavarima Zadra, Splita, Dubrovnika, Kotora, i biskupima u Šibeniku, Splitu, Hvaru, Dubrovniku, Kotoru i nadbiskupu u Zadru s pozivom da svaki u svom administrativnom području organiziraju prikupljanje predmeta prirodnih dobara, industrijskih proizvoda i starina za muzej koji se osniva u Zadru kao sjedištu pokrajine.

Muzej je zamišljen kao sveopći, s ciljem da na jednom mjestu izloži kulturnu i prirodnu baštinu cijele Dalmacije.

Spis je pronađen u rukopisnom obliku, a ne kao tiskani proglas u Presidijalnim spisima Namjesništva iz 1832., svežanj 138, kat. III, br. spisa 2171.

Zanimljivo je kako se u pozivu nabrajaju razlozi o potrebi postojanja jednog ovakvog muzeja, opravdavajući ga time što i sve druge provinicije monarhije posjeduju kabinete prirodnina, industrije i starina, koje služe ne samo kao ukras gradu, nego i kao mjesta učenja mladeži, ali i kao institucije u službi promocije kulture, industrije i trgovine narodnih proizvoda.

Nadalje, posebno se u pozivu upućuju naslovi da zainteresiraju inteligentne i sklone ljude svih klasa, posebno državne službenike, liječnike, profesore i kler da pridonesu projektu osnivanja muzeja pokrajine Dalmacije.