Svjetska organizacija za zaštitu prirode - World Wide Fund for Nature (WWF) pokrenula je četverogodišnji projekt "Zaštićena područja za prirodu i ljude" koji je nastavak projekta "Parkovi Dinarskog luka" u koji je uključeno i svih osam hrvatskih nacionalnih parkova i 11 parkova prirode te Pećinski park Grabovača, u cilju njihova održivog razvoja.

 

WWF je projekt "Parkovi Dinarskog luka" provodio od 2012. do 2014. godine, kada je osnovana i asocijacija Parkovi Dinarida - mreža zaštićenih područja Dinarida. Njezinim članovima postalo je 46 parkova Dinarskog luka, među kojima i 20 zaštićenih područja iz Hrvatske, a sjedište joj je u Podgorici.

Novi projekt "Zaštićena područja za prirodu i ljude" financira Švedska međunarodna razvojna agencija - Sida s 4,2 milijuna eura.

"Želimo da ljudi, lokalne zajednice surađuju sa zaštićenim područjima i u njima imaju pravo glasa. Želimo parku 'otvoriti oči' i reći što im donosi suradnja sa lokalnom zajednicom", izjavila je Hini voditeljica Odjela za komunikacije WWF Adria Petra Boić Petrač. Pojasnila je kako tim projektom žele da parkovi primjerice znaju koliko će im značiti što će na temelju suradnje s lokalnom zajednicom moći imati ljude koji proizvode domaći sir, s kojim će se ponositi. S druge strane, tim ljudima treba reći da ukoliko brend parka stave na svoj sir to će više značiti turistima i radije će ga kupiti te će tako cijela lokalna zajednica gospodarski rasti, rekla je Boić Petrač.

Projekt ima dva glavna cilja

"Projekt ima dva glavna cilja - prvi je da ljude koji rade u upravama parkova poveže s lokalnom zajednicom i da je lokalna zajednica uključena u procese donošenja odluka u zaštićenim područjima", poručio je voditelj projekta "Zaštićena područja za prirodu i ljude" Leon Kebe. „K tome, kroz program će se izgraditi jaka podrška u lokalnim zajednicama za utjecanje i nadzor nacionalnih zakona i omogućiti uključivanje lokalnih iskustava u nacionalne politike", objašnjava.

"Želimo postići da se u parkovima, primjerice, razvije održiva turistička ponuda", rekao je Kebe. Pojasnio je kako žele da ljudi koji žive i rade u parkovima zajedno definiraju turističku ponudu kojom bi privukli turiste koji obično ljetuju na obali. Žele i da parkovi pomognu lokalnom stanovništvu da svoje poljoprivredne proizvode brendiraju te time postignu njihovom boljem plasmanu na tržištu. Najavio je kako će parkovima pomoći i u izgradnji infrastrukture, primjerice izgradnji tematskih staza, te u provođenju raznih edukativnih programa, i time im pokazati kako i na taj način mogu imati ekonomske i socijalne dobrobiti. Kebe kaže kako WWF tim projektom želi ljudima u parkovima pokazati kako se priroda može "iskoristiti" za razvoj turističkog potencijala i kako od njega koristi može imati stanovništvo koje živi u parkovima i u njegovoj okolici i sve to na održiv način.

Naglasio je i kako će na razini država u regiji nastojati utjecati na sve donositelje odluka o zaštiti prirode i upravljanju parkovima.

Hrvatski parkovi kao primjer dobre prakse

U Hrvatskoj će tako WWF procijeniti kako uprave parkova surađuju s lokalnim stanovništvom i kako je lokalno stanovništvo uključeno u njihov rad te će na temelju te procjene parkovima ponuditi edukaciju kako bi se postigao bolji učinak.

"Ako je lokalna zajednica uključena u rad i u procese odlučivanja zaštićenog područja, tim zaštićenim područjem se bolje upravlja i priroda je bolje očuvana, a očuvanje prirode je jedan od krajnjih ciljeva WWF-a", poručio je Kebe.
Istaknuo je da će hrvatski parkovi kao vodeći u regiji "biti upotrijebljeni" kao primjer dobre prakse te će se znanje koje su oni postigli prenositi i na parkove drugih zemalja u regiji.

Boić Petrač kaže kako je WWF parkove u Hrvatskoj i Sloveniji etablirao kao one koji već sada imaju dobru praksu, dobro znanje i dobro surađuju te oni već sada služe kao jako dobar primjer ostalim parkovima u regiji. Najavila je da će WWF tijekom provođenja projekta u hrvatske parkove dovesti djelatnike parkova iz drugih zemalja. Primjerice, pojasnila je, tako bi netko, jedan rendžer iz Tare, na Velebitu proveo mjesec dana, kako bi vidio kako se radi u tom hrvatskom parku. Dobiveno znanje on neće koristiti samo u Tari nego će ga proširiti i na ostale parkove u Srbiji, kaže Boić Petrač.

U parkovima će se nastaviti s procesom dobivanja certifikata za održivi turizam

Boić Petrač je rekla kako će se ovim novim projektom u parkovima nastaviti s procesom dobivanja certifikata za održivi turizam. Naime, provođenjem projekta "Parkovi Dinarskog luka" šest parkova dobilo je Europski certifikat za održivi turizam Europarc Federacije, među kojima i tri iz Hrvatske - parkovi prirode Medvednica i Lonjsko polje te nacionalni park Kornati. Taj certifikat dobili su i nacionalni park Una u BiH, te Specijalni rezervat prirode (SRP) Gornje Podunavlje i Nacionalni park Fruška gora u Srbiji. WWF je u regiji prepoznao još 10 parkova koji bi također mogli dobiti taj certifikat, pa će se i kroz novi projekt "Zaštićena područja za prirodu i ljude" nastaviti s procesom dobivanja certifikata za parkove, rekla je Boić Petrač. Istaknula je kako bi taj certifikat mogli dobiti primjerice i nacionalni parkovi Brijuni, Krka, Mljet. Uvjet je da parkovi imaju centre za posjetitelje, komunikacijske strategije, restorane s kojima surađuju, privatni smještaj, hotele. Trebaju imati i infrastrukturu primjerenu osobama s invaliditetom.
Najavila je da će WWF s ovih šest parkova koji su dobili certifikat krenuti u drugu fazu te ih potaknuti da rade sa svojom lokalnom zajednicom i zajedno s njom okrenu se biznisu. Primjerice, kada turist dođe u Lonjsko polje da u ponudi proizvoda ima one s logom koji im garantira da je to sve certificirano, održivo, dobro - da se iza toga stoji.

Cilj je provođenje dokumenta "Velika pobjeda za Dinarski luk"

Boić Petrač je istaknula i kako je cilj WWF-a da se tijekom provođenja novog projekta provede dokument "Velika pobjeda za Dinarski luk" (Big Win for Dinaric Arc) iz projekta Parkovi Dinarskog luka. U tom dokumentu iz 2013. zemlje regije obvezale su se u idućih pet godina zajedno raditi na jačanju procesa planiranja u zaštiti prirode, procijeniti ekonomsku vrijednost svog prirodnog bogatstva te uključiti ciljeve zaštite prirode u planove za ekonomski razvoj za ribarstvo, šumarstvo, poljoprivredu, energiju, prostorno planiranje i međusektorsku suradnju. Jedan od ciljeva je i pronaći model za održivo financiranje zaštićenih područja u regiji, a to uključuje i planove za izgradnju održivog turizma.

U WWF-u ističu kako svojim prirodnim i kulturnim vrijednostima, Dinarski luk ne zaostaje za Karpatima, Alpama ili bilo kojim drugim poznatim svjetskim ekoregijama te je zbog toga u sklopu prvog projekta osmislen i brend - logo s kojim se može poistovjetiti bilo koji park u regiji te slogan "Neotkriveni svijet".

Projekt "Parkovi Dinarskog luka" WWF je počeo provoditi početkom 2012. godine. Cilj projekta bio je stvaranje saveza parkova prirode i nacionalnih parkova u regiji Dinarskog luka - na području Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije. Projekt se provodio tri godine, a financiralo ga je Ministarstvo vanjskih poslova Norveške i MAVA Foundation. Potkraj svake godine održavale su se konferencije parkova, na kojima su se razmjenjivala iskustva i ideje.