Nakon komemoracije u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Šibeniku, u ponedjeljak je na gradskom groblju Kvanj pokopan ugledni hrvatski književnik Ivo Brešan

Pokopu su, uz sina Vinka Brešana i obitelj, te prijatelje nazočili brojni glumci i kolege iz šibenskog HNK, te pripadnici kulturnoga, javnoga  i političkog života Hrvatske, među kojima i predstavnici Ureda predsjednice Republike i Ministarstva kulture RH.

Na posljednji ispraćaj bliskog suradnika i prijatelja došao je i poznati redatelj Veljko Bulajić, koji se oprostio od Brešana uz nekoliko prigodnih riječi.

'Imao sam stjecajem okolnosti sreću da radim s najvećim scenaristima filmske umjetnosti, ali upornijeg, talentiranijeg, vještijeg od Brešana nisam upoznao. Dugujem mu jako puno, kao i hrvatska kinematografija, jer joj je dao jako. Iznenađen sam, jer sam bio s njim prije nekoliko dana, ali znate Ivo Brešan je ponos Šibenika i hrvatske kulture, on nije otišao, ostati će vječno tu, neka mu je slava', rekao je redatelj Bulajić.

Od hrvatskog pisca oprostila i Anamarija Kirinić, predstojnica Ureda Predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović.

'Svojim primjerima pokazao je  kako se vrhunska djela mogu raditi i izvan metropole i velikih centara kulture. Mi, njegovi učenici, dobro pamtimo onu njegovu: ‘Provincija nije teritorijalno omeđena, ona je u našim glavama’. Nas koji smo imali tu sreću da nam predaje u našim afirmativnim godinama, naučio je voljeti sve književnosti i vezati nas uz ljepotu riječi. Zbogom, profesore', rekla je Kirinić.

Brojni kolege i sugrađani, kao i štovatelji Brešanovog djela nazočili su današnjoj komemoraciji u šibenskom HNK-u.

Redatelj, glumac, prevoditelj i veliki Brešanov prijatelj, Pero Mioč istaknuo je kako šibenski književni velikan nije znao mrziti ni zavidjeti, nije znao što je jal koji, nažalost, krasi naš narod.

'Ivo Brešan napustio nas je riješen svih dugova, ali mi smo svi njegovi dužnici. Brešanu su napravljene neviđene nepravde. Nije doživio objavu sabranih ni izabranih djela, nije primljen u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, premda su ga akademici Ivan Aralica i Nedjeljko Fabrio kandidirali dobro znajući što čine. To nisu prihvatili njihovi kolege, koji su isto tako znali što čine, jer bi uz zvijezdu Brešana potamnjeli njihovi efemerni feralići. Tako je Ivo Brešan otišao bez dugova, ali opteretivši nas. Svi smo mu dužnici. Mi u Šibeniku dugujemo mu zahvalnosti i ljubav, a strukture vlasti, društva pisaca i književnika i HAZU neka peru savjest', istaknuo je Pero Mioč. Kad su ga pitali, dodao je, može li se Brešanu posthumno odužiti, rekao je da ne može jer u Hrvatskom saboru 'vrvi od Bukara, Pulja i Mačaka'.

'Toga sve ima u Društvu pisaca, Društvu književnika i u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, uz ispriku onima koji u tu nomenklaturu ne spadaju', zaključio je Mioč.

U ime Ministarstva kulture okupljenima se obratio i obitelji izrazio sučut državni tajnik za kulturu Ivica Poljičak.

'Njegove drame su svojevrsne studije mentaliteta ljudske primitivnosti i prijetvornosti, a neki likovi ogledni su primjer lukavog primitivca koji se lako uklapa u ideološki sustav. Sigurno je da je Ivo Brešan unatoč priznanjima koje je primio, kao autor zaslužio i više. Brešan je jedan od istinskih velikana hrvatske književnosti, među posljednjima kojima se može dati epitet nacionalnog klasika', zaključio je Poljičak.

Na komemoraciji za Ivu Brešana u šibenskom HNK-u, uz obitelj i prijatelje umrloga velikana hrvatske književnosti, okupili su se brojni političari i djelatnici u kulturi, glumci, među kojima Goran Navojec, Ecija Ojdanić, Ana Maras, Jakov Bilić, a obitelji su, među ostalima izrazili sućut šibenski gradonačelnik  Željko Burić i župan šibensko kninski Goran Pauk.

Veliki hrvatski književnik, dramatičar i scenarist Ivo Brešan rođen je 1936. u Vodicama, kod Šibenika, a umro je 3. siječnja u Zagrebu.   Iza Brešana ostaje opus od 20-tak izvedenih drama, dvanaest romana, dvije zbirke priča i osam filmskih scenarija,  najprije s filmskim redateljima Krstom Papićem i Veljkom Bulajićem, a potom sa svojim sinom Vinkom Brešanom, s kojim je surađivao na filmovima "Kako  je počeo rat na mome otoku" i "Maršal".

Za "Predstavu Hamleta u selu Mrduša Donja" nagrađen je 1972. godine Gavellinom nagradom, a za "Svečanu večeru u pogrebnom poduzeću" dobio je Gavellinu nagradu 1979. godine.  Za roman "Katedrala" godine 2008. dobio je nagradu Ksaver Šandor Gjalski. Godine  2001. godine Ivo Brešan dobio je Nagradu ‘Vladimir Nazor’ za životno djelo.