Izložba 'Umjetnički život u Splitu / U raskoraku između mita i zbilje (1919. - 1929.)' otvara se u utorak, 20. prosinca, u 12 sati, u Galeriji umjetnina u Splitu

Galerija umjetnina planira kroz dva opsežna dvogodišnja projekta obraditi iznimno zanimljivo razdoblje splitske umjetničke scene u vrijeme tzv. Prve Jugoslavije. Prvi dio svojevrsnog izložbenog diptiha obuhvaća razdoblje od Izložbe jugoslavenskih umjetnika iz Dalmacije 1919. do postavljanja spomenika Grgura Ninskog na Peristil 1929. godine. Projekt se nadovezuje na rekonstrukciju čuvene Prve dalmatinske umjetničke izložbe (1908.) u Galeriji umjetnina 2010. godine

Pripajanjem Zadra i Rijeke Kraljevini Italiji, Split je postao administrativni, gospodarski i kulturni centar nove države na jadranskoj obali. Kulturni i umjetnički život dobiva novi zamah. Povećava se broj umjetnika u gradu, kao i broj izložbi i napisa o njima, razvija se kolekcionarstvo. Otvaraju se novi izložbeni prostori, među kojima je osobit značaj imao Umjetnički salon Galić. Konačno, 1931. otvara se Galerija umjetnina. S druge strane, nisu izgrađeni ateljei za umjetnike, niti umjetnički paviljon.

Međuratni Split posebno je obilježilo prijateljstvo dugogodišnjeg načelnika i kasnije bana, dr. Ive Tartaglie i svjetski poznatog kipara Ivana Meštrovića. Ambijent carskog grada bio je idealna pozornica za njihove umjetničke i političke ambicije, a u nastojanju da ih realiziraju nisu uvažavali suprotna mišljenja, o čemu svjedoči postavljanje Grgura Ninskog na Peristil. Kao mjera i korektiv sredine figurirao je Emanuel Vidović. U spomenutom periodu umjetnički stasaju Silvije Bonacci Čiko, Milan Tolić, Ivan Mirković, Radovan Tommaseo, Antun Zuppa, … Izložbama su uz zavičaj vezani Jerolim Miše, Vjekoslav Parać, Marino Tartaglia,... Likovnoj živosti doprinosili su i strani umjetnici koji su izlagali u Splitu.

Raskorak između mita i zbilje upućuje na velika očekivanja od nove države i jednako takva razočarenja. Može se sagledavati kroz konstrukciju i nasilno nametanje jugoslavenske ideologije i sraz s postojećim identitetima. U priču ulaze predodžbe o vlastitom značaju i ulozi. Tada se oblikuju stereotipi koji će preživjeti do naših dana. A tu je i raskorak između današnje predodžbe o prijeratnom Splitu i onodobne zbilje.