Zadarski komorni orkestar prije 56 godina osnovao je Zadranin Pavle Dešpalj, jedan od najpoznatijih hrvatskih dirigenata sa svjetskom karijerom, danas počasni dirigent Orkestra. Nakon što je Dešpalj angažiran u Zagrebu i inozemstvu, Orkestar se do dolaska profesora Petra Vrbančića, violinista i pedagoga, okupljao neredovito i nije bio organiziran, poglavito zbog nedostatka glazbenika koji bi u njemu mogli svirati. Dolazak Vrbančića, koji je radom u zadarskoj Glazbenoj školi Blagoja Berse odgojio generacije violinista, omogućio je profesionalno djelovanje Orkestra. Tako je službeno konstituirani Zadarski komorni orkestar 1985. izrastao zapravo iz uigranog orkestra Glazbene škole. Pod Vrbančićevim vodstvom Orkestar je nastupao za različite potrebe Grada Zadra i škole te više puta svirao na tada Muzičkim večerima u Sv. Donatu. Pod vodstvom Petra Vrbančića Zadarski komorni orkestar učvrstio je ugled i ostvario niz koncerata s istaknutim solistima. Vrbančić je Orkestar potom prepustio svojemu učeniku Dragi Novaku, tijekom čijeg je angažmana Orkestar gostovao diljem Hrvatske, u Francuskoj i u Španjolskoj. Od 2005. godine šef dirigent i umjetnički ravnatelj Zadarskog komornog orkestra je Zadranin Ivan Repušić, danas jedan od najuglednijih hrvatskih dirigenata. Otada Orkestar ima vlastitu koncertnu sezonu, tijekom koje ugošćuje renomirane soliste i dirigente te svake godine sudjeluje u programu Glazbenih večeri u Sv. Donatu. U nekoliko se navrata okupljao i Gudački kvartet Zadarskog komornog orkestra, a u zadnje dvije sezone imamo prilike slušati i njegove soliste.

Hrvatski dirigent Ivan Repušić studirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kod Igora Gjadrova i Vjekoslava Šuteja, a usavršavao se kod uglednih dirigenata poput Jorme Panule i Gianluigija Gelmettija te kao asistent kod Kazushija Onoa i Donalda Runniclesa. Od 1997. do 2001. godine bio je dirigent zbora Cantores Sancti Marci u Zagrebu. Od 2002. djelovao je kao dirigent, a poslije i kao ravnatelj Opere HNK-a u Splitu. Od 2006. do 2009. bio je ravnatelj glazbenog programa Splitskoga ljeta, od 2009. do 2012. godine ravnatelj glazbenog programa Dubrovačkih ljetnih igara, a od 2005. do danas djeluje kao šef dirigent Zadarskog komornog orkestra. Ravnao je uglednim orkestrima i opernim ansamblima u rodnoj Hrvatskoj, kao i orkestrom Njemačke državne opere u Berlinu, Simfonijskim orkestrom Giuseppea Verdija iz Milana, Praškim simfonijskim orkestrom, orkestrom Državne opere u Hannoveru, Slovenskom filharmonijom te brojnim drugima. Od 2010. do 2013. godine bio je angažiran kao prvi kapellmeister Državne opere u Hannoveru. Godine 2011. debitirao je u Njemačkoj državnoj operi u Berlinu Puccinijevom operom La Bohème. Od sezone 2012./2013. postao je kapellmeister te ugledne kuće. Dobitnik je niza važnih nagrada u Hrvatskoj (Nagrada Zagrebačke filharmonije i PBZ American Expressa za najboljeg mladog glazbenika 2001., Dekanova nagrada, nagrada Slobodne Dalmacije Judita, nagrada Ante Marušić, nagrada Slobodne Dalmacije Jure Kaštelan, nagrada Hrvatske radiotelevizije Orlando 2007., Nagrada hrvatskog glumišta te Nagrada grada Zadra 2008.). Uz dirigentske obveze, Repušić je u kontinuitetu posvećen i pedagoškom radu na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, gdje je izvanredni profesor. Od sezone 2017./2018. Ivan Repušić bit će šef-dirigent Münchenske filharmonije.

Briljantna virtuoznost crnogorskog violinista Romana Simovića odvela ga je na put oko svijeta i na najvažnije koncertne pozornice poput Boljšoj teatra, dvorane Victoria u Ženevi, dvorane Rudolfinum u Pragu, dvorane Rahmanjinov u Moskvi, Grand Opera House u Tel Avivu, itd. Simović je dobitnik brojnih nagrada na međunarodnim natjecanjima, među kojima su: Rodolfo Lipizer (Italija), Sion-Valais (Švicarska), violinističko natjecanje Jampolski (Rusija) te violinističko natjecanje Henrykn Wieniawski (Poljska). Kao solist, nastupao je s nekima od najrenomiranijih orkestara na svijetu: Londonskim simfonijskim orkestrom, Simfonijskim orkestrom Marijinskog teatra, Komornim orkestrom Franza Liszta, Cameratom Bern, Cameratom Salzburg, Filharmonijom iz Poznana, Praškom filharmonijom, kao i s dirigentima poput Valerija Gergieva, Antona Pappana, Daniela Hardinga, Jiřija Belohlaveka, Pabla Herasa Casada i druge. Osim toga, Simović je i aktivni komorni glazbenik te osnivač poznatog gudačkog kvarteta Rubikon. Bavi se i pedagoškim radom: održava majstorske tečajeve u Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji, Južnoj Koreji, Srbiji, Crnoj Gori i Izraelu. Svira na violini Antonija Stradivarija iz 1709. godine, ljubaznošću Jonathana Mouldsa, predsjednika Američke središnje banke. Trenutačno radi kao koncert-majstor Londonskog simfonijskog orkestra.

Milena Simović srpska je violistica i violinistica koja je ostvarila značajne uspjehe diljem Europe, Sjedinjenih Američkih Država, Brazila i Izraela, gdje je hvaljena zbog svojeg "jedinstvenog talenta i krasne muzikalnosti". Diplomirala je i magistrirala na Muzičkoj akademiji u Beogradu u klasi prof. Maje Jokanović. Usavršavala se na Guildhall School of Music and Drama u Velikoj Britaniji, pod mentorstvom prof. Krzysztofa Smietane. Redovita je gošća glazbenih festivala u Srbiji i Crnoj Gori, poput Bemus, Kotor Art, Nomus ili Belef festivala, kao i u Italiji (Festival kulture u Sardiniji), Švicarskoj (Musikdorf Ernen) te Brazilu (Ouro Preto). Sudjelovala je na brojnim majstorskim tečajevima Sergeja Kravčenka, Grigorija Zhislina, Paverla Vernikova i Davida Takena. Nastupala je s nekim od najznačajnijih glazbenika današnjice, poput Scholma Mintza, Vadima Gluzmana, Ani Schnarch, Ide Haedel i drugih. Osim toga, surađivala je i s važnim dirigentima poput sir Colina Davisa, Gustava Dudamela i Jamesa Gaffigana. U više je navrata snimala za radio i televizijske programe u Srbiji, Italiji i Brazilu. Dobitnica je stipendije zaklada Albert Cooper Music Charitable Trust, Leverhulme Trust and Leathersellers' Company, stipendije Rotary Kluba Beograd te nagrade za Mlade talentirane glazbenike koje dodjeljuje Vlada Republike Srbije. Trenutno svira Jean-Baptiste Roggerius violinu iz 1647. godine.