Kamere, kazne i kronični manjak parkinga: Što kažu Zadrani?

Ponovno se zahuktala rasprava o parkiranju i prometu u Zadru. Nakon početka pojačanog nadzora nepropisnog parkiranja putem analitičkih kamera, društvene mreže preplavili su komentari građana – od kritika vozača i nedostatka parkinga do prijedloga za garaže, električne vlakiće i bolji javni prijevoz.

Od ponedjeljka, 18. svibnja, službeno je krenuo pojačani nadzor nepropisnog parkiranja i zaustavljanja na gradskim prometnicama. U testnoj fazi evidentirano je čak 1263 prometnih prekršaja, dok su kamere u prva 24 sata službenog rada zabilježile 45 novih prekršaja.

„Postavljene su na crne točke koje su određene prema dojavama građana i procjenama te sugestiji prometne struke“, kazao je Hrvoje Marić, pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša.

Trenutačno su postavljene dvije kamere – na križanju Ulice dr. Franje Tuđmana s Putom Stanova i Ulicom Polačišće te na Obali kralja Tomislava kod križanja sa Zrinsko-frankopanskom ulicom. Nove kamere uskoro će biti postavljene i na križanju Ulice Put Petrića i Ulice Ivana Zajca te u Ulici Matije Gupca.

Kazne za prekršaje iznose 30 eura za zaustavljanje na nogostupu te 60 eura za nepoštivanje prometnog znaka zabrane zaustavljanja i parkiranja. Obavijesti o prekršajima slat će se na kućne adrese vlasnika vozila.

No građani upozoravaju da problem nije samo u kažnjavanju, već i u nedostatku infrastrukture.

Jedan Zadranin u grupi Trn u oku iznio je podatak da grad ima registrirano 49.144 vozila, dok na užem području grada postoji svega oko 1900 legalnih parkirnih mjesta.

„To znači da imamo tek 3,86 posto parkirnih mjesta u odnosu na broj vozila. Kada bi svaki deseti vozač petkom krenuo kupiti ribu, pitanje je gdje bi se uopće mogao parkirati“, navodi građanin.

S druge strane, dio građana smatra da problem nije samo u manjku mjesta, nego i u prometnoj kulturi.

„Ljudi parkiraju gdje god stignu. Slažem se da treba garaža, ali ponašanje vozača je često katastrofalno“, komentira jedan građanin.

Pojedini zagovaraju i radikalnije mjere po uzoru na europske gradove.

„Zašto bismo gradili nove parkinge umjesto da promijenimo navike? U centrima gradova poput Padove ili Firence promet je strogo ograničen. Zadru treba velika garaža izvan Poluotoka, a centar treba prepustiti pješacima, biciklima i javnom prijevozu“, smatra jedna građanka.

U raspravi su se pojavili i prijedlozi o uvođenju električnih vlakića ili shuttle prijevoza od velikih parkirališta prema Poluotoku, kao i zahtjevi za modernizacijom autobusnih linija i izgradnjom sigurnijih biciklističkih staza.

„Grad je narastao, a autobusne linije ostale su iste kao osamdesetih godina. Bez kvalitetnog javnog prijevoza teško je očekivati da će ljudi prestati koristiti automobile“, ističu građani.