Jutro na prostoru bivše vojarne Šepurine ne razlikuje se mnogo od prethodnih godina – isti vjetar koji nosi sol s mora, isti pogled na zapuštenu vojnu infrastrukturu i, najupornije od svega, isti slojevi otpada koji ondje stoje već godinama. Razlika je, barem na papiru, u odluci koja je prije dva dana donesena u Zagrebu.
Na jučerašnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojena je odluka o sanaciji ilegalno odloženog otpada na tom području, čime bi napokon mogao započeti proces uklanjanja jednog od najvećih evidentiranih divljih odlagališta u zadarskoj okolici.
Riječ je o prostoru koji se proteže na više od 1,7 milijuna četvornih metara, a prema službenim podacima procijenjena količina otpada iznosi 37.943,30 kubičnih metara. Financijski okvir sanacije iznosi 4.427.064,66 eura, a sredstva su osigurana putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, uz sudjelovanje države.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković naglasila je kako je odluka rezultat dugotrajnog usuglašavanja između lokalne i državne razine:
- Nakon dugog razdoblja postignut je dogovor o uklanjanju otpada s ove važne lokacije. Grad Nin, uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, poduzeo je sve potrebne aktivnosti – izrađen je geodetski elaborat količine otpada te plan njegova uklanjanja s prostora bivše vojarne Šepurine. Procijenjena količina odloženog otpada iznosi 37.943,30 m³ u obuhvatu zahvata veličine 1.871.914,85 m2.
Iza administrativnog jezika, međutim, stoji višegodišnji zastoj. Problem ilegalnog odlaganja otpada na ovoj lokaciji formalno je detektiran još 2019. godine, kada su gradske vlasti Nina donijele rješenje o njegovu uklanjanju. Unatoč tome, konkretni pomaci izostali su gotovo šest godina. Početkom 2025. Grad Nin ponovno se obraća državi uz poruku da su iscrpljene sve lokalne mogućnosti.
Ostaje otvoreno pitanje odgovornosti za nastanak samog odlagališta. No iskustvo sličnih projekata pokazuje da ključni izazovi tek slijede: provedba javne nabave, izbor izvođača, nadzor radova i – možda najosjetljivije – kontrola stvarnih količina i vrsta otpada koje će se uklanjati.
Država je u posljednjih godinu dana prema službenim planovima Šepurine, nekadašnju vojnu bazu uz more kod Nina, uvrstila među nekretnine od strateškog značaja s ciljem da se prostor u budućnosti aktivira i privuče razvojne projekte, uključujući ideje o turističkom naselju, golf‑terenu i sportskom aerodromu. Ta vizija proizlazi iz Vladine odluke o strateškim nekretninama, gdje se Šepurine nalaze na popisu s još 31 drugim lokacijama diljem Hrvatske za koje država očekuje financijsku i društvenu korist od njihove prenamjene.
Lokalne stanovništvo zasigurno bi bilo sretnije, primjerice, pretvaranjem Šepurina u park‑šumu umjesto velikog turističkog kompleksa – no bez dogovora s državom i bez rješenja imovinskih odnosa, trenutno ostaje samo formalna državna ambicija da se taj prostor revitalizira.
