Mjera priuštivog najma koju provodi APN zamišljena je kao alat kojim država pokušava “omekšati” tržište najma – vlasnicima se nudi sigurnost i predvidljivost kroz ugovorene uvjete, dok bi najmoprimci trebali dobiti niže cijene od tržišnih. No već u startu prati je određena skepsa, a stvarni se doseg mjere tek treba dokazati u praksi.
U Zadarskoj županiji zasad su zaprimljena ukupno 22 zahtjeva za uključivanje u program. Od toga se deset odnosi na stanove, osam na kuće, dva su stana u kući, dok za dvije nekretnine još nije utvrđena točna vrsta jer se čeka dopuna dokumentacije. Površine variraju od 48 do gotovo 233 četvorna metra, a vlasnici su podjednako birali različite modele najma – šest ih se odlučilo za pet godina, dok je po pet odabralo trogodišnji i desetogodišnji ugovor.
U županiji 22 zahtjeva za priuštivi najam, a u Zadru 14
Najveći dio prijava dolazi iz samog Zadra, gdje je evidentirano 14 zahtjeva. Među njima dominiraju stanovi (devet), uz tri kuće, dok za dvije nekretnine još nedostaju podaci. Tri stana veća su od 80 kvadrata, a vlasnici su najčešće birali trogodišnje i desetogodišnje razdoblje najma. Izvan Zadra, po dva zahtjeva dolaze iz Škabrnje i općine Vrsi, dok po jedan stiže iz Obrovca, Polače, Suhovara i Svetog Filipa i Jakova.
Na razini države slika je zasad slična, interes postoji, ali još uvijek skroman. Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) u sklopu javnog poziva za Program priuštivog najma zaprimila je 958 zahtjeva vlasnika nekretnina iz svih županija Republike Hrvatske.
Najviše nekretnina ponuđeno je s područja Grada Zagreba (346), a slijede Primorsko-goranska županija (70), Osječko-baranjska (63), Sisačko-moslavačka (63) i Zagrebačka županija (47). Nakon Zagreba, najveći broj prijava dolazi iz Osijeka (37), Karlovca (35) i Rijeke (34).
U širem kontekstu, ova mjera nije izoliran potez, već dio šireg zaokreta prema priuštivom stanovanju na razini Europske unije, koja je taj problem prepoznala kao jedan od ključnih prioriteta u narednom razdoblju. U oblikovanju takvih politika sudjelovala je i hrvatska eurozastupnica Nikolina Brnjac, koja poručuje kako početni broj prijava nije razlog za zabrinutost. Računa se upravo na to da će prvi, još uvijek oprezni vlasnici kroz konkretna iskustva pokazati kako model funkcionira, čime bi se u sljedećem krugu moglo privući znatno više sudionika.
