“U svezi medijskih upita Uredu predsjednika Općinskog suda u Zadru glede priopćenja Zadarskog ogranka UHS od 23. veljače 2026., u vrhu kojeg Zadarskog ogranka se nalaze suci ovog suda nezadovoljni prijedlogom izmjene trenutno neučinkovitog rasporeda obavljanja poslova na sudu Jadranka Nižić Peroš, Mitra Meštrović, Davor Dubravica i dr. navodi se sljedeće”.
Uvod je to u priopćenje koje potpisuje Marija Knez nova Predsjednica suda koja je naslijedila Jadranku Nižić Peroš koja je pak dužnost preuzela od Marija Pešuta koji je općinski sud doveo u loše stanje, a suspendiran je nakon USKOK-ove optužnice. Nižić-Peroš preuzela je ulogu i izvještavala o puno boljim rezultatima no predsjednik županijskoj suda naprasno ju je smijenio početkom godine. Nova predsjednica je Marija Knez, a njezino reagiranje prenosimo u cijelosti:
– “Odredbama čl. 23. i 24. Sudskog poslovnika (Narodne novine br. 37/2014, 49/2014, 8/2015, 35/2015, 123/2015, 45/2016, 29/2017, 33/2017, 34/2017, 57/2017, 101/2018, 119/2018, 81/2019, 128/2019, 39/2020, 47/2020, 138/2020, 147/2020, 70/2021, 99/2021, 145/2021, 23/2022, 12/2023, 122/2023, 55/2024, 136/2024, dalje: SP) propisana je ovlast i obveza predsjednika suda glede određivanja i izmjene rasporeda obavljanja poslova na sudu.
Člankom 25. Sudskog poslovnika propisano je pravo svakog suca da, ukoliko je nezadovoljan izmjenom rasporeda, podnese prigovor o kojem odlučuje predsjednik višeg suda. Predsjednici sudova u Republici Hrvatskoj redovito donose izmjene rasporeda poslova, osobito nakon stupanja na dužnost i utvrđivanja stanja u sudu. Međutim, izvan Zadra nije uobičajeno da suci svoje nezadovoljstvo izmjenama iznose javno i vrše medijski pritisak kako bi se od njih odustalo, već svoje razloge iznose kroz prigovor predsjedniku višeg suda, sukladno propisanoj proceduri. Stoga se postavlja pitanje stvarnih razloga ovakvog postupanja dijela sudaca u Zadru, odnosno što ih u predmetnom prijedlogu izmjene toliko ograničava da su se odlučili na javnu reakciju umjesto na propisani način podnošenja prigovora nadležnom tijelu.
Nepridržavanje zakonom propisane procedure nije primjereno sudačkoj dužnosti, jer su suci prvi pozvani poštovati zakon. Jednako tako, vršenje medijskog pritiska na predsjednika suda radi odustajanja od izmjena, umjesto korištenja pravnog sredstva iz čl. 25. Sudskog poslovnika, nije primjereno sudačkoj funkciji.
Prijedlog izmjene donesen je nakon imenovanja nove predsjednice suda, odlaska jedne sutkinje na viši sud te umirovljenja dvoje sudaca, kao i zbog utvrđenih slabih rezultata rada i potrebe rješavanja zaostataka na svim odjelima. Nadležna tijela su tijekom siječnja 2026. obaviještena o podacima o riješenim i neriješenim predmetima, stopi rješavanja i starosnoj strukturi neriješenih predmeta, a upravo su ti pokazatelji bili ključni kriterij pri izradi prijedloga izmjene.
Analiza rada pokazala je povećanje broja neriješenih predmeta na gotovo svim odjelima u protekloj godini te da je sadašnja neadekvatna organizacija rada posljedica izmjena godišnjeg rasporeda iz 2024., koje su se nastavile i u 2025. godini. U tom razdoblju doneseno je ukupno 15 izmjena rasporeda, uz značajne organizacijske promjene, ali bez pozitivnih rezultata, budući da je broj neriješenih i starih predmeta porastao unatoč dolasku 17 novih sudaca. To jasno ukazuje na neučinkovitost postojeće organizacije rada. Naglašava se i da su predložene izmjene manjeg opsega od ranijih, kada nije bilo javnih istupa sudaca.
U odnosu na prekršajne predmete, koji uz zemljišnoknjižne i parnične čine najveći udio neriješenih predmeta, utvrđeno je da postojeća organizacija ne daje rezultate. Na to se rješavateljima ukazivalo više puta tijekom 2024. i 2025. godine. Trenutno su prekršajne predmete izvan sjedišta suda rješavale isključivo sutkinje iz jedne stalne službe, iako su ih ranije rješavali i suci iz druge službe. Uzimajući u obzir njihove prigovore na opterećenje drugim vrstama predmeta, dugotrajne probleme s privođenjem okrivljenika iz udaljenih područja te potrebu osiguravanja sudaca koji bi radili isključivo prekršajne predmete, ocijenjeno je nužnim reorganizirati rad i rasporediti nove rješavatelje radi postizanja boljih rezultata.
Na rad u stalnim službama raspoređeni su suci s dugogodišnjim iskustvom u prekršajnim predmetima, odnosno suci koji su te predmete rješavali i prije pripajanja prekršajnog suda općinskom sudu 2019. godine. Stoga su neosnovane tvrdnje da su promjene provedene bez jasnih kriterija ili bez razgovora sa sucima. Također se podsjeća da su isti suci ranije zagovarali da prekršajne predmete rješavaju upravo suci s iskustvom, a ne sudski savjetnici.
S obzirom na porast neriješenih parničnih, kaznenih, ovršnih i izvanparničnih predmeta, reorganizacija je provedena i na tim odjelima. Zemljišnoknjižni predmeti vraćeni su na odgovarajući odjel jer je njihovo rješavanje na parničnom odjelu uzrokovalo značajne zaostatke i povećanje broja starih predmeta.
Zbog odlaska jednog suca u mirovinu te neravnomjerne opterećenosti referada u jednoj stalnoj službi, bilo je potrebno rasporediti dodatnog rješavatelja i preuzeti postojeće predmete radi povećanja ažurnosti. Naglašava se da je cijeli prijedlog izrađen isključivo prema potrebama posla i nužnosti reorganizacije neučinkovitog sustava, uz prethodne razgovore sa sucima i mogućnost njihova očitovanja.
Neosnovane su tvrdnje da se radi o masovnoj degradaciji sudaca, kolektivnom premještanju ili odmazdi. Riječ je o rasporedu rada usporedivom s ranijim razdobljima kada su također vršeni premještaji radi učinkovitijeg rada suda. Također su neutemeljene tvrdnje o šteti za građane, jer će reorganizacija omogućiti građanima udaljenih područja rješavanje prekršajnih predmeta bliže mjestu stanovanja te smanjiti troškove putovanja i opterećenje policijskih službenika.
Većina sudaca obuhvaćenih izmjenama ranije je radila upravo na predmetima koji im se sada dodjeljuju, često i dulje nego na sadašnjim zaduženjima u postojećoj neučinkovitoj organizaciji. Ni u ranijim razdobljima nije bilo moguće osigurati da svi suci imaju prethodno iskustvo na novim odjelima, niti je to uvijek nužno. Također se ističe da javnih istupa nije bilo kada su raniji čelnici raspoređivali suce bez njihove suglasnosti ili na odjele bez iskustva.
Kod imenovanja predsjednika odjela kriterij je sposobnost upravljanja i obavljanja poslova sudske uprave, a ne duljina sudačkog staža. Stoga su netočne tvrdnje da se radi o radikalnim i nepotrebnim potezima, kao i tvrdnje o obuhvaćanju gotovo 40 % sudaca, budući da je opseg izmjena znatno manji nego ranijih godina. Primjedbe je podnijelo sedam sudaca od ukupno pedeset, što predstavlja manjinu.
Ovakav javni istup može se promatrati kao pokušaj zadržavanja postojećeg rasporeda koji se pokazao neučinkovitim. Zaključno se naglašava da pokušaji utjecaja interesnih skupina putem medijskog pritiska na upravne ovlasti predsjednika suda predstavljaju nedopušten utjecaj, jer predsjednik suda u okviru svojih zakonskih ovlasti ima pravo organizirati rad i donijeti izmjene rasporeda poslova.
S poštovanjem,
Predsjednica suda
Marija Knez