Studentski zbor je predložio, Uprava prihvatila, a Senat donio odluku o izmjeni dosadašnjih odredbi o završetku dvopredmetnih diplomskih studija. Studenti Sveučilišta u Zadru će od iduće akademske godine pisati jedan diplomski rad za koji će dobiti 30 ECTS bodova koji će se na dva jednaka dijela raspodijeliti na dvopredmetne studije bez obzira na kojem se od studija student odlučio pisati diplomski rad.
– S time ih u obvezama i predviđenom potrebnom vremenu za njihovo izvršavanje izjednačavamo s kolegama na jednopredmetnim studijima, komentirao je rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić nove promjene.
Studenti će sami birati na kojem će odjelu pisati diplomski?
– Da, studenti će u skladu sa svojim interesima sami odlučiti na kojem će od studija pisati diplomski rad. To zapravo nije nikakva novost jer im u velikoj mjeri nastavu drže profesori koji su i sami tako završili svoj studij. Do tzv. Bolonjske reforme na svim dvopredmetnim studijima na Filozofskom fakultetu u Zadru, a zatim i na Sveučilištu u Zadru se pisao samo jedan diplomski rad. Tako je danas i na svim drugim visokim učilištima u Hrvatskoj (kao i u Sloveniji) na kojima postoji mogućnost dvopredmetnog studija.
Jedan od načina za nadoknadu bodova je slušanje dodatnih kolegija na studiju na kojem se ne piše diplomski, kao što je i do sada na nekim odjelima bilo omogućeno?
– Nema nikakvog opravdanog razloga da se studentima nameću dodatne obveze na studiju na kojem neće pisati diplomski rad jer je logično očekivati da su potreban obujam kvalifikacije stjecali na obveznim i izbornim kolegijima tijekom prijediplomskog studija i na prva tri semestra diplomskog studija. To uključuje i aktivan angažman studenata u istraživanju u okviru seminarskih radova i projektnih zadataka na pojedinim kolegijima. K tome, sustavno potičemo angažman studenata unutar sveučilišnih projektnih timova pa ako se s njima kvalitetno radi nema bojazni da će studenti biti uskraćeni za potrebna znanja i sposobnosti na svakom od dvaju dvopredemtnih studija. Cijeli četvrti semestar trebao bi biti posvećen ozbiljnoj pripremi i pisanju diplomskog rada.
Što je s idejom da se piše jedan interdisciplinarni rad? Hoće li to biti mogućnost i kako će se to provesti organizacijski? Znači li to da će mentor biti s jednog odjela, a da će komentor morati biti s drugog odjela?
– U okviru diplomskog rada studenti trebaju pokazati odgovarajuća znanja i kompetencije koje podrazumijevaju osmišljavanje istraživačke teme, definiranje predmeta istraživanja, primjenu odgovarajuće metodologije uz kritičko prikupljanje relevantnih podataka (poželjno iz primarnih izvora), poznavanje znanstvene literature, jasno definiranje cilj(ev)a te argumentiranu raspravu s pratećim bilješkama o odabranoj temi i, na kraju, logičko zaključivanje. Takva kompetencija kasnije se bez većih teškoća može primijeniti i na druge istraživačke teme.
– Naravno, na našem sveučilištu postoji mogućnost odabira interdisciplinarnih tema. Za to ni do sada nije bilo zaprjeke, a postoje iskustva o tome i na našoj ustanovi, kao i među drugim hrvatskim visokoškolskim ustanovama. Slobodan sam iznijeti dva konkretna primjera: u ocjeni i obrani jednoga od najboljih diplomskih radova koje sam mentorirao (a čiji autor je sada vrhunski znanstvenik i nastavnik) kao član stručnog povjerenstva sudjelovao je profesor s Pomorskog odjela našega sveučilišta, a i sam sam bio komentor na jednom diplomskom radu koji je izradila izvrsna studentica Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu.
– Dakle, nije nikakav problem sastaviti komentorski tim i stručno povjerenstvo za ocjenu i obranu rada koje mogu činiti nastavnici s različitih sveučilišnih odjela. Štoviše, na višim razinama studija, posebno na onoj doktorskoj, obveza je imati stručno povjerenstvo za ocjeni i obranu rada koje čine članovi iz različitih ustanova što pridonosi objektivnosti evaluacije, a poželjno i različitim motrištima s koji se pristupa vrednovanju studentskih ostvarenja.