Unatoč dugoročnim demografskim izazovima, najnovije procjene Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je tijekom 2023.–2024. većina hrvatskih gradova zabilježila rast broja stanovnika
Među njima se prema pojedinim pokazateljima posebno ističu Velika Gorica po nominalnom, Novalja po postotnom porastu, u srednjoročnom razdoblju od 2021.-2024. Zadar ima najveći apsolutni rast broja stanovnika, a Nin je vodeći gleda li se relativni rast, prenosi Gradonačelnik.hr.
Nakon godina u kojima su demografski pokazatelji redovito donosili loše vijesti, najnovije procjene upućuju na to da se slika u pojedinim hrvatskim gradovima počinje mijenjati nabolje. Međutim, dugoročnu demografsku sliku Hrvatske i dalje snažno obilježava negativno prirodno kretanje stanovništva.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, broj umrlih u Hrvatskoj i dalje nadmašuje broj rođenih, zbog čega prirodni prirast ostaje negativan unatoč pozitivnom migracijskom saldu. Istodobno se nastavlja proces starenja stanovništva.
Nominalni porast
Promatra li se nominalni porast broja stanovnika između 2023. i 2024. godine, prednjače veliki gradovi, a ukupno su 32 hrvatska grada dobila više od 100 novih stanovnika. Prema procjeni stanovništva za 2024. godinu, najveći nominalni porast zabilježila je Velika Gorica (+1.207), slijedi Zadar (+1.033), dok je na trećem mjestu Poreč (+774).
Postotni rast
Kada se promatra postotni rast, slika se djelomično mijenja. Rast od preko jedan posto ostvarilo je 30 gradova, a najveći relativni porast broja stanovnika u razdoblju 2023.–2024. zabilježila je Novalja (+5,78%), ispred Nina (+4,51%) i Poreča (+4,43%). Slijede Vodice (+4,14%), Supetar (+3,97%), Pag (+3,52%), Dugo Selo (+2,88%), Biograd na Moru (+2,56%), Sveta Nedelja (+2,39%) i Krk (+2,39%).
Porast na nacionalnoj razini
Prema službenoj statističkoj procjeni, sredinom 2024. godine u zemlji je živjelo 3.866.233 stanovnika, što predstavlja porast od 6.547 osoba ili 0,2 posto u odnosu na godinu ranije. Takav nacionalni pomak u najvećoj je mjeri povezan s međunarodnim migracijskim kretanjima.
Naime, tijekom 2024. u Hrvatsku se iz inozemstva doselila 70.391 osoba, dok se 38.997 osoba odselilo, što je rezultiralo pozitivnim saldom migracije s inozemstvom od 31.394 osobe.
Među doseljenima prevladavali su strani državljani (81,1%) čije doseljavanje je u najvećoj mjeri povezano s radnim migracijama i privremenom zaštitom raseljenih osoba iz Ukrajine, dok su hrvatski činili 18,9 posto doseljenih. Istodobno, među odseljenima je bilo 51,7 posto hrvatskih državljana i 48,3 posto stranaca.
Unutar zemlje u 2024. godini mjesto stanovanja promijenilo je 71.575 osoba, pri čemu je gotovo polovica preseljenih bila u dobi od 20 do 39 godina. Najviše selidbi odvijalo se između županija (40,8%), dok su se ostale migracije odnosile na preseljenja unutar iste županije, grada ili općine.
