I danas mnogi ljudi solsticij doživljavaju kao podsjetnik da nakon tame uvijek dolazi svjetlo, vrijeme unutarnjeg mira i refleksije te simbol novog početka
Zimski solsticij 2025. godine pada 21. prosinca u 16:03 sati po srednjoeuropskom vremenu (CET), kada na sjevernoj polutki započinje astronomska zima i nastupa najkraći dan te najduža noć u godini.
Od 22. prosinca dani postupno postaju dulji, jer je zimski solsticij 21. prosinca najkraći dan u godini, nakon kojeg se Sunce svaki dan pojavljuje malo ranije i zalazi malo kasnije.
Mnoge će ovo razveseliti, jer nakon najkraćeg dana u godini dani postupno postaju dulji, što se često doživljava kao simbol povratka svjetla, energije i optimizma.
Zimski solsticij je kroz povijest bio izuzetno važan i vezan uz brojne mitove, legende i običaje diljem svijeta. Evo najpoznatijih:
Mitovi i vjerovanja
- Povratak Sunca – u mnogim starim kulturama solsticij je označavao pobjedu svjetla nad tamom i ponovno „rođenje Sunca”.
- Smrt i ponovno rođenje božanstava – u nordijskoj, rimskoj i egipatskoj mitologiji Sunce ili božanstvo svjetla simbolično umire i ponovno se rađa.
- Borba tame i svjetla – vjerovalo se da je solsticij prijelomni trenutak kada se ravnoteža okreće u korist svjetla.
Običaji i rituali
- Paljenje vatre i svijeća – simbol zaštite, topline i prizivanja Sunca.
- Zimzeleno bilje (jela, bor, imela) – znak života koji traje i u najtežim uvjetima; odatle potječe i božićno drvce.
- Yule (nordijska tradicija) – višednevna proslava uz gozbu, darove i poseban „Yule panj” koji se palio za sreću.
- Rimski Saturnalia – razdoblje veselja, darivanja i ukidanja društvenih pravila.
- Slavenski običaji – zazivanje plodnosti, zaštite kuće i zajedničke večere uz vatru.
I danas mnogi ljudi solsticij doživljavaju kao podsjetnik da nakon tame uvijek dolazi svjetlo, vrijeme unutarnjeg mira i refleksije te simbol novog početka.
