Već sljedećih dana će kiša ponovno ponegdje biti obilna, osobito na Jadranu i područjima uz njega, gdje će nevolje stvarati i najprije jugo, zatim i bura, poručuje Vakula.
I dok je kišovitost rujna svima neprijeporna,
iznadprosječna toplina ipak je nekima sporna. A i cijela jesen
mogla bi bit’ kontradiktorna. U većini Hrvatske i ne baš odviše
komforna.
“Prošli svježi dani, ujutro čak i prohladni, s mjestimice prvim
mrazom nakon jeseni, kao i za sredinu rujna neuobičajena,
ponegdje čak i rekordna hladnoća, vjerojatno su barem neke naveli
da pomisle kako je ovaj rujan hladniji od prosječnog. A nije!
Dapače”, piše HRT-ov meteorolog Zoran Vakula.
Topli dani u drugom dijelu mjeseca, uz čak poneki dnevni rekord,
te još više iznaprosječno topao, čak vruć početak mjeseca, s
također ponekim novim dnevnim rekordom – pridonijeli su
pozitivnom odstupanju od prosječne srednje mjesečne temperature
zraka. I to za često 1 do 2 °C. ‘Štoviše, u Dubrovniku je ovo
vjerojatno bio 12. najtopliji rujan u povijesti
mjerenja’, navodi Vakula.
U zagrebačkom Maksimiru 13. najtopliji, Osijeku 17., te samo malo
‘blaži’ u Rijeci 22., Splitu 26. i Gospiću 29. u nizu najviših
vrijednosti srednje rujanske temperature zraka. Naravno, tome je
pridonijela i večernja ‘toplina’ – važna za srednju dnevnu
temperaturu zraka, koja je prema davnim standardima prosjek od
vrijednosti temperature zraka u 7 sati, 14 sati i dvostruke
vrijednosti temperature zraka u 21 sat. Tijekom ljetnog računanja
vremena termini mjerenja su sat kasnije. No, i bez tog nekima
složenog i neuobičajenog izračuna – i srednja najniža dnevna
temperatura zraka, i srednja najviša dnevna temperatura zraka
gotovo je posvuda viša od prosjeka, navodi HRT-ov meteorolog.
“Ukupna mjesečna količina oborine diljem je Hrvatske bila veća od
prosječne. Štoviše, u Dubrovniku, primjerice, tijekom 8 kišnih
dana izmjereno je 335 litara kiše po četvornome mjestu, barem
prema još neslužbenim podacima. To će vrlo vjerojatno biti 2.
najveća ukupna rujanska količina oborine u povijesti mjeranja,
odmah iza rekordno kišovitog rujna 2014. godine, s gotovo 363
litre. Pritom su čak tri dana nadmašeni dosadašnji dnevni
rekordi, ali srećom, ne i rekordna dnevna količina oborine u
rujnu, kao što se, primjerice, dogodilo na Zavižanu, vjerojatno i
još ponegdje”, kaže Vakula.
Od siječnja do rujna rekordno toplo, većinom i kišovito
I ukupna količina oborine dosadašnjeg dijela 2024. godine u
mnogim je krajevima veća od višegodišnjih srednjih vrijednosti.
No, u Osijeku, primjerice, još uvijek postoji mali manjak. No,
posvuda je temperaturni ‘višak’ u odnosu na prosjek. I to kakav.
Srednja temperatura zraka od 1. 1. do 30. 9. 2024. godine diljem
Hrvatske rekordno je visoka.
I to viša od dosadašnjeg rekorda većinom za oko 1 °C, ponegdje i
više – što je za devetomjesečni srednjak velika razlika. Stoga je
još vjerojatnije nego prije da će ova godina biti među
najtoplijim u povijesti mjerenja. Inače, do sada je najtoplijih
prvih 9 mjeseci u godini bilo u nekim dijelovima Hrvatske 2007.
godine, u nekim pak 2018., pa i 2023. godine’, navodi Vakula.
U listopadu nastavak niza
“Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze – mjeseci u
nastavku godine nastavit će dosadašnji dugotrajni niz barem malo
toplijih od prosječnih. Posljednji u većini Hrvatske hladniji
mjesec bio je travanj 2023. No, kao i do sada – to ne znači da
neće biti ihladnijih razdoblja.
Dapače. Prvo već sljedećih dana, kad će i kiša ponovno ponegdje
biti obilna, osobito na Jadranu i područjima uz njega, gdje će
nevolje stvarati i najprije jugo, zatim i bura”, zaključuje
Vakula.