Stanovnici i ribari s otoka Raba održali su drugi mirni prosvjed protiv plana o marikulturi u rapskom akvatoriju. Ova industrija je potrebna, ali mnogo je elemenata na koje treba obratiti pozornost, kaže profesor Kružić s PMF-a.
Plutajući kavezi za uzgoj ribe sve su brojniji na Mediteranu iz
godine u godinu jer se proizvođači diljem Sredozemlja nadmeću u
uspješnosti poslovanja. Pritom, međutim, ne razmišljaju o
negativnom utjecaju marikulture na ekosustav.
Petar Kružić, profesor na Zoologijskom zavodu u Laboratoriju za
Biologiju mora na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu,
bavi se ekologijom mora i utjecajem klimatskih promjena na
bentoske organizme. On upozorava da se radi o osobito prljavoj
industriji koja ostavlja veliki trag na okolišu te kako bi
vlasnici uzgajališta trebali daleko više pažnje posvetiti
ekologiji.
”Marikultura je nužna, ali je isto tako i problem. I kavezi
onečišćuju more – ne guma ili plastika za plutanje kaveza kako
piše u jednoj studiji utjecaja na okoliš, već ono što je unutar
kaveza – ali se o tome malo priča. Nisam protiv marikulture, ali
budimo pametni i ne pretjerujmo”, poručuje profesor.
Najveći je utjecaj na morsko dno
Utjecaj uzgoja marikulture na morski okoliš uvelike ovisi o
vrsti, metodi uzgoja, gustoći naseljenosti vrsta koje se
uzgajaju, vrsti hrane kojim se one hrane, hidrografiji lokacije i
uzgojnoj praksi. Općenito, oko 85 posto fosfora, do 90 posto
ugljika i do 95 posto dušika koji se unose u sustav uzgoja morske
ribe kao hrana može se izgubiti u okolišu rasipanjem te hrane,
izlučivanjem riba proizvodnjom fecesa i samim disanjem, opisuje.
Čišćenje obraslih kaveza za uzgoj također može dodati organsko
opterećenje moru. Problemi uzrokovani velikim opterećenjem
organskim tvarima i hranjivim tvarima sukobljavaju se s drugim
načinima korištenja obalnog područja.