Europski tjedan mobilnosti počinje 16. a završava 22. rujna Danom bez automobila. Ove godine tema su "Zajednički javni prostori” s naglaskom na važnost njihove kvalitetne organiziranosti jer nizom unaprjeđenja mogu utjecati na kvalitetu života, sigurnost, razinu buke i zagađenje zraka.
Europski tjedan mobilnosti i ove godine donosi nove inicijative
za unaprjeđenje održive mobilnosti, promiče održive oblike
transporta i podiže svijest o utjecaju svakodnevnih navika
na okoliš. Predstavlja priliku da se angažiramo u stvaranju
održivijih i ugodnijih urbanih prostora, rekli su Hini u
Ministarstvu gospodarstva koje je nacionalni koordinator
obilježavanja tog Tjedna.
Ovogodišnjom temom naglasak se stavlja na važnost kvalitetne
organiziranosti ulica, trgova, šetališta, apelira se na
ravnopravnost njihova korištenja te ističe važnost
osiguranja sigurnosti pješaka i biciklista.
“Kvalitetnijim javnim prostorima koji su ugodni za boravak ljudi,
doprinosimo aktivaciji lokalnih zajednica, a stanovnike potičemo
da koriste aktivne oblike kretanja, kao što su hodanje i
bicikliranje”, poručuje Ministarstvo.
Vrhunac Europskog tjedna mobilnosti je Dan bez
automobila, 22. rujna kada će mnogi gradovi privremeno
zatvoriti neke ulice za motorna vozila, omogućavajući
građanima da uživaju u urbanim prostorima bez buke i
zagađenja.
Ministarstvo je pozvalo općine i gradove da prijave aktivnosti
Europskog tjedna mobilnosti, a do sada su ih prijavili Zagreb,
Karlovac, Pleternica, Pula, Kutina, Čazma, Zaprešić, Rijeka,
Varaždin, Labin i Crikvenica.
Pozvani su i pojedinci, tvrtke, udruženja, škole i ustanove da
prijave aktivnosti održive urbane mobilnosti te tako konkuriraju
za nagradu Europske komisije za najbolje rješenje za upravljanje
urbanom mobilnošću.
Porast broja motornih vozila sprječava smanjenje
emisija iz prometa
Zelena akcija kaže kako dio institucija
pokušava “prodati priču da je potrebno ponekad koristiti
bicikl, eventualno kupiti električni automobil te da je već
to dovoljno rješenje za smanjenje utjecaja prometa na
okoliš”.
“Nažalost, negativan utjecaj prometa na klimu, prirodu i zdravlje
je toliko golem da ovakav pristup neće na vrijeme riješiti
problem. Porast broja motornih vozila sprječava bilo kakvo
značajnije smanjenje emisija iz prometa, unatoč činjenici da
su automobili energetski učinkovitiji nego prije nekoliko
desetljeća”, upozorio je Bernard Ivčić, voditelj teme
održivog prometa u Zelenoj akciji.
Ivčić kaže da je samo u Hrvatskoj registrirano skoro dva milijuna
automobila te još oko 700.000 drugih motornih vozila.
Upozorava da i globalni sustav prijevoza tereta, koji
se velikim dijelom odvija pomorskim prometom stvara ogromne
emisije, a sve veća popularnost i dostupnost
niskotarifnih letova čini zračni promet jednim od najtežih
za dekarbonizaciju.
Nužan je, ističe, “snažni zaokret te regulacija koji u
gradovima trebaju intenzivno i ubrzano unaprijediti sustav javnog
prijevoza, dati jasnu prednost biciklističkom prometu te
urbanistički planirati gradove”.
Potrebno je, kaže, destimulirati korištenje automobila
naplatom parkiranja, ograničenjem dopuštene brzine vožnje,
širenjem pješačkih zona. U međugradskom i međunarodnom
prometu treba se posvetiti željezničkom prometu. U EU-u
se uspostavljaju nove linije i uvode noćni međunarodni
vlakovi, ali potrebno je kreirati sustav u kojem će
putovanja do 1000 kilometara građanima biti pogodnija uz
korištenje vlakova nego aviona.
“Hrvatskoj predstoji još dug put za dovođenje željeznice na
tu razinu, usprkos pojedinim manjim infrastrukturnim
projektima koji se realiziraju posljednjih godina”,
poručuje Ivčić.
Vlade desetljećima zanemarivale održivi promet
Iz Greenpeacea Hrvatska upozoravaju kako je Europa
izgubila desetljeća u donošenju adekvatnih klimatskih mjera, a
promet je odgovoran za gotovo trećinu emisija stakleničkih
plinova u EU-u.
Poručuju kako su ključni čimbenici u smanjenju emisija
stakleničkih plinova iz prometa dobro razvijena željeznička mreža
te pristupačan javni prijevoz.
Kažu kako je studija pokazala da se od 1995. mreža
autocesta u Hrvatskoj povećala za čak 334 posto, dok se
željeznička smanjila za četiri posto.
“Vlade su desetljećima prioritetno podržavale izgradnju
autocesta, zanemarujući održivi promet i na taj način Hrvatsku
učinile ovisnicom o nafti. Prosječno putovanje vlakom u Europi
proizvodi 77 posto manje emisija stakleničkih plinova po
putničkom kilometru od putovanja automobilom”, istaknula je
Željka Laslavić, voditeljica komunikacija Greenpeacea.
Ističe kako su u više navrata pozivali Vladu da financijske
prioritete prebaci s cesta na željeznicu te uloži znatnija
sredstva u nadogradnju i modernizaciju željezničke
infrastrukture, ali do sada nisu vidjeli nikakve ozbiljnije
pomake.
U međuvremenu, kaže, i sami građani mogu pridonijeti
smanjenju emisija koristeći češće javni prijevoz ili bicikle
koji pridonose i našem zdravlju.
