U Europskoj uniji se preuveličava potrošnja za projekte zaštite klime, potencijalno za milijarde eura, objavili su u srijedu revizori Unije, navodeći primjere zemalja koje tvrde da su potrošnja na IT sustave i plaće ekološke mjere, a među njima je i Hrvatska, prenosi agencija Reuters.
EU se obvezao potrošiti najmanje 37 posto svog 700
milijardi eura teškog fonda za oporavak od covida-19, koji se
sastoji od zajmova i bespovratnih sredstava, na mjere koje su
odgovor na klimatske promjene.
Prema vlastitoj procjeni EU-a, zemlje su premašile taj cilj i do
veljače su namijenile 275 milijardi eura, odnosno 42,5 posto do
sada dodijeljenih sredstava, za ulaganja koja pomažu u
ispunjavanju zelenih ciljeva.
Ta brojka možda precjenjuje potrošnju EU-a na ‘zelene’ mjere za
najmanje 34,5 milijardi eura, rekli su revizori.
Objavljena analiza
Analiza Europskog revizorskog suda pokazala je da su zemlje EU-a
brojne projekte označile zelenima iako su imale samo slabu vezu.
Na primjer uključili su IT sustave za digitalizaciju
vodoopskrbnog sustava. To je Hrvatska ocijenila kao 40-postotni
doprinos klimi, a revizori su rekli da bi trebao biti 0 posto.
U drugom primjeru Slovačka je plaće svog osoblja koje upravlja
fondom za covid-19 uvrstila u izdatke koji pogoduju zaštiti
klime, rekli su revizori.
Kao odgovor, glasnogovornik Europske komisije rekao je da je fond
za covid-19 usmjerio značajna sredstva u zelene projekte i da je
temeljito provjerio planiranu potrošnju zemalja.
Revizori su naveli i pozitivne primjere
Revizori su naveli i pozitivne primjere uključujući grčki plan
vrijedan 1,25 milijardi eura za uštedu energije u više od 100.000
domova.
Ostala potrošnja označena kao zelena uključuje projekte
obnovljive energije, željeznice i infrastrukturu za punjenje
električnih automobila.
No općenito EU-ov sustav rangiranja klimatskih doprinosa
projekata, prema kojem im se daje rang od nula, 40 ili 100 posto,
nije bio dovoljno precizan i dovodi do preuveličavanja, rekli su
revizori.
Ta metoda “u konačnici daje malo pokazatelja koliko novca ide
izravno u zeleni prijelaz”, rekla je Joelle Elvinger,
revizorica koja je vodila pripremu izvješća.
Komisija je rekla da njezina metodologija pruža dovoljnu točnost,
a nametanje detaljnijih pravila stvorilo bi složenu birokraciju
za buduće fondove.
limatske koristi.
Portugalsko ulaganje u javni prijevoz, označeno kao 100 posto
ekološko, nije uračunalo emisije koje bi proizvela izgradnja
projekta – što otežava procjenu neto ušteda nakon završetka,
rekli su revizori.
Slično tome, utjecaj grčke hidroelektrane nije procijenjen i na
temelju negativnog utjecaja na biološku raznolikost.