Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) izdao je za subotu, 10. kolovoza crveni alarm za toplinski val - izuzetno opasno vrijeme za Dubrovačku i Riječku regiju, dok je narančasti alarm - opasno vrijeme izdao za Kninsku i Splitsku regiju.
U Riječkoj regiji DHMZ sutra očekuje
maksimalnu temperaturu veću od 35
Cezijevih stupnjeva, a minimalnu veću od 23
Celzijevih stupnjeva.
U Dubrovačkoj regiji DHMZ sutra očekuje maksimalnu temperaturu
veću od 33 Cezijevih stupnjeva, a minimalnu veću od 26
Celzijevih stupnjeva.
“Poduzmite mjere, očekuju se ekstremno visoke temperature.
Zaštitite sebe, djecu i starije. Postupajte prema savjetima
danima od strane nadležnih tijela. Mogući su kvarovi na pojedinim
infrastrukturama”, upozorio je DHMZ.
Crveno upozorenje za toplinske valove DHMZ je izdao i za
nedjelju, ponedjeljak i utorak, od 11. do 13. kolovoza, za
Riječku, Dubrovačku i Splitsku regiju.
Za utorak, 13. kolovoza, crveno upozorenje DHMZ je izdao i za
Karlovačku i Kninsku regiju.
Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a RH savjetuje vozače da
izbjegavaju putovanja u najtoplijem dijelu dana i da na put ne
kreću bez vode.
“Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi
osjećaj žeđi. Dehidracija predstavlja ozbiljnu opasnost za
zdravlje u danima kada su iznimno visoke temperature, a pojačano
znojenje dovodi do gubitka vode koju je potrebno nadomjestiti”,
ističe Ravnateljstvo civilne zaštite.
Građane savjetuje i da obuku prozračnu i svijetlu odjeću od
prirodnih materijala i laganu obuću, da zaštite glavu od
direktnog sunca, te da djecu i životinje ne ostavljajte
same na suncu i u vozilima, a rashladni uređaj namjeste na
temperaturu sedam Celzijevih stupnjeva nižu od vanjske.
Za vrijeme trajanja velikih vrućina treba
se pridržavati savjeta zdravstvenih ustanova, na
stranicama DHMZ-a pratiti upozorenja o
toplinskim valovima i mogućim iznenadnim promjenama
vremena. Na stranicama HAK-a treba provjeravati stanje na
cestama prije nego što se kreće na put, ističe Ravnateljstvo
civilne zaštite.
Visoke temperature mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski
udar te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih,
respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti. Savjetuje se
.rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine, piti negaziranu
vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera.
Treba izbjegavati boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10
do17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani
bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima. Treba izbjegavati
naporan fizički rad ili ga obavljati u najhladnije doba dana, što
je obično u ranim jutarnjim satima. Osobe koje rade na
otvorenom trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi
tekućinu svakih 30 minuta.
Potrebno je redovito koristiti sredstva sa zaštitnim
faktorom od štetnog UV zračenja, a posebnu pažnju posvetiti
novorođenčadi i maloj djeci – za njih treba koristiti zaštitna
sredstva s najvećim faktorom te odjenuti ih u laganu odjeću koja
ih također štiti od UV zračenja.
Potrebno je rashladiti prostor u kojem se živi koristeći hladniji
noćni zrak, danju zatvoriti prozore i spustiti rolete, naročito
one koje su okrenute prema suncu te isključiti što je više moguće
električnih uređaja u domu.
Građani koji imaju zdravstvenih problema trebaju potražiti savjet
liječnika.