#29Oluja

Milanović: Oluju ne slavimo da bismo provocirali, već slavimo slobodu

Šime Zelić/ PIXSELL

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović izjavio je u ponedjeljak na obilježavanju Dana pobjede da VRO Oluju ne slavimo kako bismo likovali, prkosili ili provocirali, već slavili slobodu i podsjetili što je trebalo da bi se oduprli pokoravanju.

“Operaciju Oluja ne slavimo da bismo likovali nad porazom
druge strane, nad nedužnim žrtvama, niti nad bilo kojim žrtvama.
Suosjećamo zbog boli svake obitelji koja je izgubila svoje bliske
i najbliže. Ne slavimo da bismo provocirali bilo koga ili da
bismo prkosili bilo kome. To nas ne zanima”, rekao je Milanović u
prigodnom govoru na stadionu NK Dinara.

Poručio je kako ne želimo promovirati militarizam i utjerivati
ratnički duh u stanovništvo. 

“Ovdje se okupljamo da bismo slavili slobodu i podsjećali se
koliko je krvi, muke, truda i upornosti bilo potrebno da bismo se
oduprli pokoravanju. Da nikada ne bismo smetnuli s uma kako
slobodu ne smijemo mijenjati ni za sva blaga ovoga svijeta”,
rekao je.

Proslava pobjede je vrelo našeg samopouzdanja i samosvijesti.
To je obnavljanje vjere u to da smo sposobni za najveće
pothvate i dosege kad znamo što su naši interesi i kad ne
kalkuliramo oko toga da pružimo najbolje od sebe u očuvanju
vrednota koje nas drže zajedno. Držimo se zajedno i ničega se
nemamo bojati, kaže Milanović.

Hrvatska danas, 29. godinu zaredom, slavi najvažniju ratnu
pobjedu u svojoj suvremenoj povijesti, hrabrost i vještinu svojih
vojnika koji su nam donijeli slobodu te svijest da smo kao nacija
zaduženi žrtvom muškaraca i žena koji su dali svoje živote i
zdravlje, a to se odnosi i na braću i sestre iz BiH.

“Oluja nije bila moguća bez junačkog sudjelovanja postrojbi
Hrvatskog vijeća obrane (HVO), ovladavanja Kupresom, Dinarom
i BiH u zaleđu Knina u mjesecima i danima uoči Oluje. Te akcije
bile su mukotrpno stvaranje pretpostavki za najučinkovitiju
opciju oslobađanja okupiranog teritorija ovdje na jugu, gdje je
sve počelo”, rekao je.

Ništa nam nije darovano ili doneseno na pladnju

Daleko od toga da je bilo sve savršeno, ali jedno od
najvažnijih načela vođenja i zapovijedanja u Domovinskom ratu
bila je briga o životima naših vojnika, zbog čega su naši gubici
u ratnim okolnostima bili “razmjerno podnošljivi”.

Milanović je također podsjetio kako su završnim oslobodilačkim
operacijama prethodile godine uvježbavanja i naoružavanja u vrlo
nepovoljnim međunarodnim okolnostima.

“Pomoć naših današnjih zapadnih saveznika bila je sporadična.
Ništa nam nije darovano ili doneseno na pladnju. Ovo nisu nikakve
naknadne žalopojke ili optužbe na bilo čiji račun, govorim ovo
radi povijesne istine, kao i zbog toga da bismo bili svjesni da
je samo nama istinski stalo do naše države”, poručio je.

Poručio je kako su strateška partnerstva i savezništva dobrodošla
nadgradnja, a temelj je nepokolebljiva vjera u to da Hrvatska
ovisi o svojim ljudima i spremnosti naroda da se žrtvuje za
dobrobit naše zemlje, kao i spremnost da usprkos razlikama i
neslaganjima stanemo jedni uz druge, da nikoga ne ostavimo na
vjetrometini, da nitko ne ostane prepušten sam, sebi i
bespomoćan. 

“Ako svoju sadašnjost i budućnost vežemo previše uz bilo čije
pokroviteljstvo, pretvorit ćemo se u sredstvo ostvarivanja tuđih
interesa, stanje poznato u hrvatskoj povijesti, a naši ljudi u
tom scenariju dugoročno mogu biti samo na gubitku. Ničije stvarne
ili navodne veze, bilo koga od nas, s inozemnim centrima moći
neće nas usrećiti, a iluzija je da se do nekog općeg
boljitka može doći prečicom ili preko veze”, kaže Milanović.

Trebamo biti skeptični prema svakome tko nas bude uvjeravao da do
blagostanja i sigurnosti možemo stići nečijom milošću, mimo
zalaganja i preuzimanja odgovornosti za odabir puta kojim ćemo
kročiti. 

“Istinska sreća naše domovine neće doći niotkuda izvana i
niotkoga tko ne razumije naše posebnosti i identitet, našu
povijest i mentalitet”, rekao je predsjednik. 

Iz naše mreže
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail desk@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest