U povodu obilježavanja 20. obljetnice Odjela za informacijske znanosti na Sveučilištu u Zadru predstavljen je novi broj Libellariuma, časopisa za istraživanja u području informacijskih i srodnih znanosti, kao i knjižna izdanja Odjela za informacijske znanosti.
Riječ je o časopisu koji je pri odjelu pokrenut 2008. godine,
tada s ciljem obrađivanja tema iz povijesti pisanje riječi,
povijesti knjige i baštinskih ustanova. Od godine 2012.
objavljuje se u suradnji s Odsjekom za informacijske znanosti
Filozofskog fakulteta u Osijeku. Nakon nekoliko prvih brojeva
koji su otisnuti, već godinama izlazi isključivo u elektroničkom
formatu te je u cijelosti dostupan na Hrčku i platformi
Morepress.
Pozdravnu riječ održala je prorektorica Sveučilišta u Zadru prof.
dr. sc. Lena Mirošević, koja je podsjetila kako su znanstveni
časopisi izuzetno značajan medij komunikacije u znanosti.
– Bez obzira u tiskanom ili drugom obliku, razlozi zašto
istraživači objavljuju radove su uvijek isti, kako bi
rezultate svojih spoznaja prenijeli drugima. Znanstveni radovi
nisu samo puko otisnuto slovo, već svjedoče o kontinuiranom radu
punom kreativnosti i unaprjeđenju dobre prakse, rekla je
prorektorica Mirošević.
Aktualni broj predstavili su glavna urednica prof. dr. sc. Jelena
Lakuš i zamjenica glavne urednice doc. dr. sc. Drahomira
Cupar.
– Riječ Libellarium označava knjižni ormar ili ladicu u kojoj se
čuvaju pisma i dokumenti. U međuvremenu je modificiran, pa je
dobio podnaslov “časopis za istraživanja u području
informacijskih i srodnih znanosti”. Pokriva dosta širok spektar
tema, od teorija informacijske znanosti povijesti knjige i
tiskarstva, zaštite baštine, suvremenih trendova u nakladništvu,
otvorene znanosti itd. Nastojimo održati kontinuitet kvalitete i
biti prepoznati u inozemstvu, a nadamo se i većem broju inozemnih
autora u budućnosti, rekla je Lakuš.
U novom broju Tatjana Aparac Jelušić pružila je pogled na razvoj
dokumentalistike i informacijske znanosti u 20. stoljeću u
zemljama njemačkog govornog područja, Sanjica Faletar predstavila
je rezultate istraživanja o informacijskim potrebama skrbnika
osoba s demencijom u Hrvatskoj, a Bernarda Bošnjak i Boris
Bosančić donose metapodatkovne standarde za opis građe Kongresne
knjižnice. Paula Raguž, Tina Di Reda i Damjan Polić autori su
članka o zaštiti kulturne baštine u ratnim i poslijeratnim
uvjetima 1990-ih na primjeru Znanstvene knjižnice u Dubrovniku.
– Plan nam je održati kontinuitet izlaženja, privući što više i
domaćih i stranih autora kako bismo dobili na vidljivosti izvan
granica Hrvatske te ušli u SCOPUS, rekla je Cupar.
Pročelnica Odjela za informacijske znanosti izv. prof. dr. sc.
Marijana Tomić i doc. dr. sc. Martina Dragija Ivanović
predstavile su 13 drugih izdanja odjela.
– Šest izdanja dostupno je u otvorenom pristupu. Jedan od
prioriteta nam je da osiguramo da publikacije koje pišemo budu
dostupne svima, rekla je Tomić.
Posebno su zapažene monografije UNIMARC bibliografski format,
Velimir Deželić, Nevidljivo nakladništvo, Josip Badalić te više
zbornika radova, a u pripremi je i zbornik u povodu 20 godina
postojanja, što će biti kruna njihovog izdavaštva.
