Hrvatsko geografsko društvo – Zadar u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Odjelom za geografiju Sveučilišta u Zadru i Gradom Zadrom danas je organizirao 17. seminar Josipa Roglića, na temu Darovitost i daroviti učenici u nastavi Geografije.
Iako je tema bila vezana uz jedan predmet, teme su razmatrale
brojne izazove s kojima se susreće odgojno-obrazovni sustav u
Hrvatskoj, a jedan od većih je odgoj i obrazovanje učenika s
posebnim potrebama, jednako djece s poteškoćama i darovite djece.
Svaki daroviti učenik zahtijeva posebnu prilagodbu
nastavnih metoda, oblika rada i materijala.
– Riječ darovitost potječe od osnovne riječi dar koja se može
izvesti na različite načine. U povijesti civilizacije tom pojmu
se prodaje veliko značenje i često ga se uspoređuje s talentom,
iako ih struka danas razlikuje. U svakom djetetu možemo
pronaći neku njegov dar, što podrazumijeva da je svatko
poseban i važan ovom svijetu.
To ne smije voditi elitizmu ili izdvajanju iz vršnjačke
zajednice, nego prepoznavanju specifičnosti kojom se trebamo
pozabaviti, rekao je u pozdravnoj riječi rektor Sveučilišta u
Zadru.
U udžbenicima geografije puno je toga što učenicima nikada neće
trebati. Stvar je mjere i nastavnika da se odmjeri što je
potrebno primijeniti kao nastavni sadržaj.
– Darovitost treba prepoznati, njegovati i valja iz nje izvlačiti
mnoge druge plodove. Darovita djeca su dar cijelom svijetu, nadam
se da će oni koji se bave problematikom na ovom skupu steći nova
znanja i iskustva, rekao je Faričić.
Sudionicima su se obratili predstavnica Agencije za odgoj i
obrazovanje Ivana Kuhta Bogić, Grada Zadra Ivana Guglielmini i
uime Odjela za geografiju v. d. pročelnice prof. dr. sc. Anica
Čuka, koja je istaknula kako ovaj studij slavi 30 godina
postojanja u Zadru.
– Danas je možda više nego ikad teško obavljati posao nastavnika,
jer on nije samo onaj koji prenosi znanje, nego i onaj koji
odgaja i koji bi trebao imati neizmjerno strpljenje s učenicima.
Oni pritom često imaju probleme s ponašanjem, učenjem i
koncentracijom, sve više trebaju prilagođeni pristup i nastavnici
im moraju posvetiti više vremena.
Uz zahtjevnu administraciju i zahtjevne roditelje treba naći
vremena i za darovite, iako taj rad ne donosi nikakve dodatne
benefite, osim što ih ispunjava zadovoljstvom, rekla je Čuka,
ističući kako je u sustavu oko 5 posto darovitih, kojima treba
dati mogućnost da ispune svoje potencijale.
U nastavku skupa predavanje na temu “Darovitost u inkluzivnom
odgoju i obrazovanju” održala je izv. prof. dr. sc. Matilda
Karamatić Brčić, koja je istaknula kako odrastanje s darom,
talentom, sklonostima i brojim drugim izraženim kognitivnim i
nekognitivnim potencijalima može biti otežavajući čimbenik
kvalitete i dobrobiti djeteta.
Prof. dr. sc. Irena Burić izlagala je o emocionalnom životu
darovitih učenika, Jana Šimon na temu Daroviti učenici i
online učenje i poučavanje, dok su projekte i aktivnosti
provedene u radu s potencijalno darovitim učenicima predstavili
Tamara Banović, Ivica Štrbac i Ivana Zemunik.
Od ostalih tema može se izdvojiti ona o radu s visokomotiviranim
učenicima u kontekstu priprema za Međunarodnu geografsku
olimpijadu, primjeri dobre prakse učitelja i nastavnika
geografije, projekt GLOBE razvojni centar itd.
