Prvi je dan Velikoga tjedna - Cvjetnica, nedjelja palmi ili Muke Gospodnje, koja se u Katoličkoj Crkvi slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama.
Na misama u crkvama diljem Hrvatske čitaju se i pjevaju odlomci
iz Evanđelja koji govore o Isusovoj muci i smrti, a vjernici na
blagoslov nose maslinove i palmine grančice.
Misa Cvjetnice ima i dva posebna obreda – prvi je povorka s
blagoslovljenim palminim i maslinovim granama, koja spominje
Isusov slavni ulazak u Jeruzalem, a drugi je cjelovito izvješće o
Isusovoj muci.
Ovi obredi izražavaju glavne oblike vazmenog otajstva: Isusovo
bolno umiranje i uskrsnu pobjedu. S Cvjetnicom počinju dani
intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.
Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u
Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX.
stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi.
Običaj se širio po Europi, pa su vjernici u mediteranskim
krajevima upotrebljavali zelene grane palmi i maslina, a u
kontinentalnim jelice ili kojeg ukrasnog grmlja koje su imali pri
ruci, a nakon sudjelovanja u bogoslužju nosili bi ih kao svetinju
kući i stavljali u kuću ili u polja da im budu zaštita od
nevremena ili kakvog drugog zla. Kad se spremalo nevrijeme,
palile bi se te blagoslovljene grančice i molilo da Bog poštedi
usjeve od tuče i nevremena.
Cvjetnicom počinje Veliki tjedan, spomen na posljednje dane
Isusova života, njegovu muku i smrt. Posebno se slave Veliki
četvrtak, Veliki petak i vazmeno ili uskrsno bdijenje.
Veliki tjedan završava Uskrsom. Uskrsnuće Isusovo u kršćanstvu je
temeljna vjerska istina da je Bog – Otac svoga Sina Isusa Krista
treći dan uskrisio od mrtvih, odnosno da je Isus umro i uskrsnuo.
Kršćani vjeruju u uskrsnuće od mrtvih i temelje ga na Isusovu
uskrsnuću.
