Gospodarenje muljem koji nastaje na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda postaje sve složenije i skuplje jer se nakon izmjene zakona prije dvije godine mulj više ne može odlagati na poljoprivredne površine i odlagališta, upozoreno je u srijedu na skupu u Osijeku.
Stoga je sve veći izazov pomiriti koncept gospodarenja otpadom
koji potiče ponovnu upotrebu mulja i recikliranje sa zahtjevnim
ekološkim standardima, ocijenjeno je u raspravi u Hrvatskoj
gospodarskoj komori – Županijskoj komori Osijek.
Predsjednica strukovne skupine za zaštitu okoliša u
gospodarstvu Nataša Uranjek kazala je da se problem s
muljem počeo pojavljivati prije dvije godine promjenom
zakonodavstva vezanog za gospodarenje otpadom.
Podsjetila je da su se prije desetak godina intenzivno gradili
uređaji za pročišćavanje otpadnih voda ali se nije se razmišljalo
o tome da će na njima nastajati određene količine mulja.
“Svaki uređaj generira određenu količinu mulja koju se
treba negdje zbrinuti i to je postao problem jer nemamo
tehnologije da bi se sva ta količina mulja zbrinula”,
istaknula je Uranjek.
Navela je kako su količine nastalog otpadnog mulja od 2012. do
2021. godine porasle za 39 posto s približno 18.000 tona suhe
tvari 2012. na 25.074 tone suhe tvari 2021.
Od 2015. do 2018. količine otpadnog mulja komunalnih i
industrijskih otpadnih voda korištenog u poljoprivredi bile
su u porastu no od 2019. godine do 2021. zabilježeno je pad
62 posto.
Rezultat je to stupanja na snagu Pravilnika o zaštiti
poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja, kojim se ne dopušta
korištenje mulja na poljoprivrednim površinama za proizvodnju
hrane te EU Uredbe kojom je zabranjena uporaba aerobno obrađenog
mulja u poljoprivredi kao gnojidbenog proizvoda, rekla je
Uranjek.
U gospodarenju muljem sve više se, kaže, primjenjuje načelo
predostrožnosti, što rezultira postupnim pooštravanjem standarda
kvalitete mulja ili proizvoda od mulja te kontrole upotrebe
i zbrinjavanja.
Unikom: Obradom mulja do komposta treće klase
Organizator ove tematske rasprave bila osječka tvrtka Unikom čiji
je direktor Igor Pandžić istaknuo kako su na prostoru
kompostane pokrenuli postrojenje za zbrinjavanje mulja s ciljem
da ga miješaju s biootpadom i od toga prave kompost treće klase.
“Taj kompost možemo koristiti na zelenim površinama i
travnjacima ali ne i na poljoprivrednim površinama i to bi nam
dobro došlo za održavanje zelenih površina u Osijeku”, kazao
je Pandžić dodavši kao im je cilj da to zaživi i u Hrvatskoj
i da zakonodavac ne ukine obradu mulja kojom se dobiva treća
klasa komposta.
Marko Eljuga, direktor Vodovod Osijeka podsjeća da su uz pomoć
europskih sredstava izgradili Uređaj za pročišćavanje otpadnih
voda prema ekvivalentu 170.000 stanovnika koji se prostire na
165.000 četvornih metara i sastoji od 28 zasebnih cjelina.
“U postupku pročišćavanja otpadnih voda prvo iz mulja
izdvajamo plin koji koristimo za električnu i toplinsku energiju
a daljnjom obradom dolazimo do toga da 23 posto suhe tvari ostaje
u mulju koji se potom zbrinjava”, istaknuo je Eljuga. Kaže
kako se godišnje radi o količinama od 12 do 15 tisuća tona.