Dana 10. listopada u svijetu se obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja. Tim povodom u TOPCAST TOP RADIJA došao je psihijatar i psihoanalitičar Hrvoje Handl koji je voditelju Kruni Belku govorio o najčešćim mentalnim poremećajima današnjice, priznanju mentalnih problema, depresiji
U osnovi ljudi postaju depresivni, istaknuo je doktor, kada imaju
neki osjećaj s kojim se teško nose te dodao: “To čak ne moraju
biti ni negativni osjećaji. Ljudi mogu biti depresivni jer se ne
mogu nositi s uspjehom, sa svojom uspješnošću..” Osvrnuo se
i na posljednje četiri godine u kojima su se dogodile pandemija i
potres i kako je to utjecalo na ljude.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se
da u svijetu 25 % osoba boluje od različitih mentalnih
poremećaja.
“Svaka četvrta osoba je dijagnosticirana. Ima izvrsna rečenica
Manfreda Lütza, poznatog psihijatra koji je fantastično opisao
mnoge stvari, koji je rekao da ‘nema normalnih, ima samo
nepregledanih‘. Tako da nemojmo se zavaravati da smo
normalni. Mislim da ljudi koji stvari dosta konkretno gledaju i
ne prepoznaju svoje osjećaje, ne prepoznaju svoje dileme, ne
prepoznaju način na koji im se sukobljavaju osjećaji na koje bi
recimo u nekom trenutku htjeli biti i ovdje i ondje, ili biti s
ovom ili s onom istovremeno, ispuniti zahtjeve ovih ili onih da
ne prepoznaju zapravo koliko su ambivalentni i neurotični time.
Oni misle da im je nešto drugo, a zapravo su samo u tome trenutku
neurotični”, rekao je psihijatar.
Prema svjetskim statistikama procjenjuje se da će do 2030.
depresija biti glavni problem. Na tu temu doktor Handl je rekao:
“Svi bi mi jako htjeli dijagnozu, ali dijagnoza nije glavni
problem. Problem su osjećaji i problem je to kako se nosimo
osjećajima. Depresija je dijagnoza koju mi donosimo temeljem
nekih simptoma. Temeljni simptomi za depresiju su depresivnost i
gubitak interesa. Nakon toga dolazi gubitak volje, problemi sa
spavanjem, problemi s koncentracijom, problemi s pažnjom,
problemi sa spolnošću itd.
To su kriteriji koji nas nadograđuju na samu depresiju, jer imate
depresivnu epizodu koja je F32 i ponavljajući depresivni
poremećaj F33. Oni svi imaju svoje verzije. To kažem zato što mi
govorimo nekad jako o pojavnoj priči prema psihijatriji, a
zapravo se ne bavimo onim što stvarno čovjek osjeća.”
U osnovi ljudi postaju depresivni, istaknuo je doktor, kada imaju
neki osjećaj s kojim se teško nose te dodao: “To čak ne mora biti
ni negativni osjećaji. Ljudi mogu biti depresivni jer se ne mogu
nositi s uspjehom, sa svojom uspješnošću, količinom novca koju su
zaradili odjednom, s odgovornošću koju su dobili jer su
dobili status (….). Ljudi mogu biti depresivni jer ne mogu
podnijeti osjećaj.”
Osvrnuo se i Handl na nedavno priznanje poznatog hrvatskog
voditelja o borbi s depresijom:
“Super je da je Stanković izašao sa time, zahvalan sam da
tako netko važan i popularan izađe van jer onda ljudima daje na
neki način pravo da pod njegovim okriljem se jave, osobito
muškarcima. Muškarci imaju poseban problem s priznanjem nekakvih
mentalnih problema. Sve je manje i manje njih, ali i dalje ovi
naših godina otprije imaju taj problem.”
Psihijatar je detaljnije opisao depresivnost:
“Depresivnost je nešto što možete imati funkcionalno u smislu da
teško podnosite svoje osjećaje, ali i dalje možete raditi i
voljeti. Kriteriji rada i ljubavi, ako možete raditi, imati
normalno odnose u svojoj obitelji i unutar svojih prijatelja, vi
ste osoba koja ne treba psihijatrijsku pomoć. Ali u momentu kada
vidite da bilo na poslu, bilo sa svojim ljudima u odnosima ne
funkcionirate tada bi trebalo zatražiti pomoć profesionalca.
(…)”
Ljudi zaziru od odlaska psihijatru, između ostalog, jer se smatra
se da je to skupo. Može li se psihoterapija dobiti na recept:
“Točno određene neke psihoterapije se mogu dobiti na recept.
Recimo grupna psihoterapija se može dobiti, recimo kod mene, ja
radim u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan. (…) Tamo se može
dobiti grupna psihoterapija na uputnicu i tamo se dosta radi
grupa na uputnicu. Cijeli psihoterapijski sustav u našoj ustanovi
je dosta usmjeren grupama jer se to pokazalo funkcionalnim u
smislu troškova prema HZZO-u ili prema nekakvom osiguravatelju.
Individualna psihoterapija se teško dobiva i ima još nekih
mjesta, otoka, oaza gdje se to može. Postoji Klinika za
psihijatriju i psihološku medicinu koja je, koliko se sjećam, još
uvijek referentni centar za psihoterapiju u Hrvatskoj (…)
Privatno imate puno prilika. Ljudi se sve više i više educiraju,
jako puno ljudi ide u psihoterapiju. Ljudi mijenjaju
profesije..(…)”
U protekle četiri godine doživjeli smo pandemiju i potres.
Osvrnuo se psihijatar i na tu temu:
“Svi smo mi dobili tu vrstu prepasti, bilo od covida, iz jednog
nepoznatog prostora je odjednom došla smrt. Gledali smo puno
smrti, puno nam se i u medijima govorilo o smrti. (…) Imali smo
stalne prijetnje da će nam se nešto dogoditi. Prepast potresa je
strašna, priča o nesigurnom tlu ispod sebe je užas. Sve te stvari
su u nama izazvale takve mehanizme koji su svi mehanizmi
održavanja života. Tu vam radi devet organskih sustava, osim
mozga, devet organskih sustava se priprema na to da vi preživite
u trenutku strašnog stresa i oni se momentalno upale..(…)”
Doktor Handl se usko bavi poremećajima hranjenja, a govorio je i
o najčešćim mentalnim poremećajima današnjice:
“Ono što danas najviše vidimo su anksiozni poremećaji sigurno,
jako puno straha sa svih strana i različitih vrsta procesuiranja
straha..(…) Strah je u podlozi svakog mentalnog poremećaja.
(…)”
Cijeli zanimljiv razgovor pogledajte na linku.