Hrvatska u posljednja tri desetljeća uložila šest puta više sredstava u razvoj cestovne infrastrukture u odnosu na željezničku
Prema najnovijem izvještaju međunarodne organizacije
Greenpeace “Razvoj prometne infrastrukture u Europi: Istraživanje
smanjenja i širenja željeznice, autocesta i zračnih luka”,
Hrvatska je u posljednja tri desetljeća uložila šest puta više
sredstava u razvoj cestovne infrastrukture u odnosu na
željezničku. Sustavno i svjesno državna prometna politika učinila
nas je ovisnicima o automobilima koji gutaju naftu i raspiruju
klimatsku krizu.
Studija koju je Greenpeace u središnjoj i istočnoj
Europi (Greenpeace CEE) naručio od uglednog njemačkog Instituta
Wuppertal i T3 Transportation Think Tanka, pokazala je da se od
1995. godine mreža autocesta u Hrvatskoj povećala za čak 334
posto, dok se željeznička smanjila za četiri posto.
U razdoblju od 1995. do 2021. godine Hrvatska je uložila
oko 13,3 milijarde eura u ceste, a svega 2,1 milijardu u
željeznice. Uslijed toga, mreža autocesta se sa 302 kilometara u
1995. godini povećala na 1310 kilometara u 2020, što je osma po
veličini stopa rasta od svih analiziranih zemalja u Studiji (EU
27, Norveška, Švicarska i Velika Britanija).
Osim što je smanjena hrvatska željeznička mreža, pet
željezničkih linija ukupne dužine 118 kilometara zatvoreno je za
putnički prijevoz, a zatvoreno je i 28 željezničkih postaja, čime
je tisućama ljudi onemogućen pristup željeznici. Svih pet linija
samo je “obustavljeno”, što znači da bi se lako mogle ponovno
otvoriti uz potrebna javna sredstva.
Dosadašnji omjer ulaganja u ceste naspram željeznice je u
Hrvatskoj četiri puta veći od europskog prosjeka. Promatrajući
usporedive europske podatke u razdoblju od 1995. do 2018. godine,
samo je Rumunjska imala lošiji omjer.
– Hrvatska je u posljednja tri desetljeća sustavno
zapostavljala svoju nacionalnu i međunarodnu željezničku mrežu,
dok je u ceste upumpavala ogroman novac. To nas je dovelo
do toga da smo među najgorim zemljama Europe po ulaganjima u
željezničku infrastrukturu. Tisuće ljudi u ruralnim područjima
nema odgovarajući pristup javnom prijevozu te su zapravo
prisiljeni posjedovati automobil ili ostati kod kuće – istaknula
je Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u
Hrvatskoj.
Unatoč zabrinjavajućim klimatskim okolnostima i
globalnom dogovoru o smanjenju stakleničkih plinova iz 90-ih,
na razini Europe se u protekla tri desetljeća u ceste ulagalo 66
posto više sredstava nego u željeznicu (1,5 bilijuna eura u ceste
naspram 930 milijardi eura, uglavnom u brzu željeznicu), čime se
poticao privatni prijevoz na naftu umjesto održivog javnog
prijevoza. Duljina europskih autocesta povećala se za 60 posto,
odnosno za više od 30.000 km, što je dovelo do povećanja
potražnje za motoriziranim cestovnim prijevozom od 29 posto u
razdoblju do 2019. godine. U međuvremenu, ukupna europska
željeznička mreža smanjena je za 6,5 posto, odnosno za 15.650 km.
Promet je
jedini sektor u Europi koji još uvijek ne pridonosi smanjenju
emisija stakleničkih plinova. Štoviše, emisije stakleničkih
plinova koje proizlaze iz prometa porasle su za
15 posto u razdoblju od 1995. do 2019, uglavnom zbog vozila
koja koriste fosilna goriva.
Usporedbe radi, prosječno putovanje vlakom u Europi
proizvodi
77 posto manje emisija stakleničkih plinova po putničkom
kilometru od putovanja automobilom.
– U Hrvatskoj i diljem Europe ljudi se bore s klimatskim
kaosom. Ovo je izvješće tragičan podsjetnik na izgubljena
desetljeća klimatskih mjera u prometnom sustavu koji je odgovoran
za
gotovo trećinu emisija stakleničkih plinova u Europskoj
uniji. Objavljeni podaci za Hrvatsku pokazuju kako su vlade
desetljećima prioritetno podržavale izgradnju autocesta,
zanemarujući održivi promet i na taj način Hrvatsku učinile
ovisnicom o nafti. Pozivamo Vladu da financijske prioritete
prebaci s cesta na željeznicu te uloži znatnija sredstva u
nadogradnju i modernizaciju željezničke infrastrukture kako bi
željeznica postala dostupna alternativa cestovnom prijevozu te
kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova – poručila
je Andrić.
Studija je objavljena povodom Međunarodnog tjedna
mobilnosti koji se održava od 16. do 22. rujna te Svjetskog dana
bez automobila koji se obilježava 22. rujna.