Prvi put u Hrvatskoj provedeno je viktimološko istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju na uzorku od čak 23.000 ispitanika pri čemu je 27 posto žena izjavilo da su bile žrtve psihološkog nasilja od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera.
Metodološki koncept ankete (eng. Gender Based Violence ili
skraćeno GBV anketa) osmislio je Eurostat u okviru uže radne
skupine nekoliko zemalja članica uključujući i stručnjake
Državnog zavoda za statistiku RH, a financirala ju je Europska
unija, rekla je Hini načelnica Sektora demografskih i društvenih
statistika Dubravka Rogić-Hadžalić.
Podaci za Hrvatsku pokazuju pet ključnih brojki, a odnose se na
nasilje počinjeno od strane sadašnjeg ili bivšeg intimnog
partnera tijekom života, nasilje od strane nepartnera od
petnaeste godine, nasilje od strane obiteljskog nasilnika u
odrasloj dobi, nasilje bilo kojeg počinitelja tijekom odrasle
dobi te seksualno uznemiravanje na poslu tijekom života.
Osam posto doživjelo fizičko nasilje od strane sadašnjeg
ili bivšeg partnera
Da su bile žrtve psihološkog nasilja od strane sadašnjeg ili
bivšeg partnera izjavilo je 27 posto žena dok je primjerice u
Finskoj to izjavilo 50 posto, što ne mora nužno značiti da je
partnerskog nasilja više nego da su ispitanice bez zadrške tako
bilježile odgovor na pitanje, kaže Rogić-Hadžalić.
Podaci za Hrvatsku pokazuju da je u odnosu na fizičko nasilje
njih osam posto izjavilo da je doživjelo fizičko nasilje od
strane sadašnjeg ili bivšeg partnera, uključujući prijetnje.
Ako se analizira dob žena koje su doživjele partnersko nasilje,
najučestalija je skupina od 18 do 29 godina (njih 37 posto) dok
je u dobnoj skupini od 65 do 74 godine njih 24 posto.
To po riječima Rogić-Hadžalić pokazuje da je partnersko nasilje
najučestalije u mlađim dobnim skupinama koje možda lakše
prijavljuju nasilje, ali je prisutno i u starijim dobnim
skupinama.
Deset posto žena izjavilo je da je doživjelo psihičko
nasilje od strane obiteljskog nasilnika u odrasloj dobi.
Njih šest posto izjavilo je da je doživjelo seksualno nasilje od
strane obiteljskog nasilnika dok je 15 posto ispitanica izjavilo
da je bilo izloženo fizičkom ili seksualnom nasilju, uključujući
prijetnje od strane obiteljskog nasilnika.
U odnosu na navedene vrste psihičkog i seksualnog nasilja od
strane obiteljskog nasilnika, podatak za dobnu skupinu svih
ispitanica od 18 do 74 godine je visokih 15 posto, kaže
sugovornica.
Radi usporedbe, podaci pokazuju da je 15 posto udio ispitanica u
Sloveniji od 18 do 74 godine koje su izjavile da su bile izložene
nasilju od strane obiteljskog nasilnika, potom podaci pokazuju da
je taj udio u Francuskoj 19 posto, Austriji 20, Slovačkoj 33, a
najmanje u Bugarskoj 10%.
Seksualno uznemiravanje na poslu doživjelo 36 posto
ispitanica
U odnosu na sve ispitanice od 18 do 74 godine, njih 36 posto u
Hrvatskoj je izjavilo da je doživjelo neki oblik seksualnog
uznemiravanja na poslu.
Podaci za druge zemlje pokazuju također visoke udjele seksualnog
uznemiravanja na poslu. Takvih pojavnih oblika kod ispitanica u
Austriji je 27 posto, Sloveniji 32 posto, Estoniji 33 posto,
Nizozemskoj 41posto i Danskoj 46 posto.
Najmanje je slučajeva seksualnog uznemiravanja na poslu u Latviji
(11 posto).
Istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju pruža priliku za
dobivanje statističkih rezultata o rodnoj dimenziji značajnih
vrsta kriminala, međuljudskim uvjetima koji bi mogli utjecati na
obrasce kriminala, osobnim posljedicama kriminala, praksi
prijavljivanja, stavovima prema policiji, spremnosti sustava i
intenzitet određenih vrsta zločina
Točni podaci o rodno uvjetovanom nasilju ključni su za razvoj
učinkovite i djelotvorne politike te pravnih odgovora za procjenu
trendova i napretka u tom području.
U razmatranju te problematike, ističe Rogić-Hadžalić treba voditi
računa da podaci pokazuju da se nasilje još uvijek premalo
prijavljuje jer samo oko trećine žena koje su fizički ili
seksualno zlostavljane od strane svojih partnera prijavljuje
nasilje.
Prijave takvog oblika nasilja se ne bilježe sustavno, podatke
nije lako usporediti među zemljama EU bez standardiziranog
metodološkog koncepta za sve zemlje članice, a konkretno u ovom
projektu je sudjelovala polovica zemalja članica jer istraživanje
nije bilo obvezno nego se provodilo na dobrovoljnoj osnovi.
Rezultati ovog istraživanja pružaju potrebne informacije u
području kreiranja socijalnih i ostalih politika, u različitim
znanstvenim analizama i međunarodnim usporedbama te općenito za
informiranje šire javnosti o rodno uvjetovanom nasilju.
Rogić-Hadžalić kaže da je projekt omogućio izgradnju pune
infrastrukture potrebne za potencijalne buduće statističke
pothvate povezane s anketama o viktimizaciji.
Adresirati podatkovne potrebe s obzirom na Istanbulsku
konvenciju
Anketa o rodno uvjetovanom nasilju istraživanje je kojim se
namjeravaju adresirati podatkovne potrebe s obzirom na
Istanbulsku konvenciju.
Budući da je Konvencija usmjerena zaštiti žena od nasilja,
državama koje su provodile anketu je ostavljeno na izbor da li će
u ovu anketu uključiti i mušku populaciju jer Eurostatova
metodologija dopušta uključivanje osoba muškog spola.
Hrvatski Državni zavod za statistiku odlučio je uključiti
muškarce u uzorak primarno zbog toga što se u Hrvatskoj ne
provode viktimološka istraživanja, te je to bila jedinstvena
prilika da se obuhvate oba spola.
Istraživanje se provodilo u cijeloj Hrvatskoj od rujna 2022. do
veljače 2023. na ukupnom uzorku od 23.000 ispitanika u dobi od 18
do 74 godine.
Trenutno predstavljeni podaci od strane Eurostata obuhvaćaju
samo žene, a razlog tomu je taj što neke zemlje nisu uključivale
muškarce u uzorak pa bi bila upitna usporedivost podataka.
Inicijalni pokazatelji usmjereni su na nasilje prema počinitelju
raščlanjeno prema vrsti nasilja, dobi ispitanika i vremenu
pojavljivanja. Pokazatelji o učestalosti, težini, ozbiljnosti i
prijavljivanju doživljenog nasilja biti će predstavljeni u
budućnosti jer takva analiza zahtjeva dodatno vrijeme za obradu
prikupljenih podataka i diseminaciju podataka.
Piše: Mario Vrandečić