Riblji fond u Jadranskom moru smanjuje se zabrinjavajućim tempom, na to utječu prekomjerni izlov, klimatske promjene i doseljavanje novih vrsta riba koje ugrožavaju postojeću riblju populaciju, zato stručnjaci upozoravaju kako "nestaje Jadran koji smo znali"
“Ribolovstvo i naši riblji resursi su imaju velike
poteškoće, klimatske promjene su veliki problem, Jadran koji
smo znali nestaje,” rekao je u razgovoru za
Hinu Alen Soldo, profesor na Odjelu za studije mora
Sveučilišta u Splitu.
Potpuno zabraniti ribolov tamo gdje se riba još nije
izmrijestila
U većini mediteranskih zemlja, uključujući i Hrvatsku, plava
riba je glavni dio cjelokupnog izlova, ribarska industrija boji
se da će zbog prevelikog ulova ribolov biti zaustavljen,
a administrativne mjere su ili drastične ili
zakašnjele.
“Odavno sam upozoravao da će stanje plave ribe u Jadranu,
srdele i inćuna, doći na niske grane. Kada se to desilo EU
je tražila drastično smanjenje ulova, pa čak i
zaustavljanje. Tada su počele mjere koje više ne
funkcioniraju“, kaže Soldo.
Predlaže da se na određeno vrijeme na nekom području uvede
potpuna zabrana ribolova, ako se lovi premlada riba koja se
još nije izmrijestila.
Puko smanjenje količine ulova bez da omogućite razmnožavanje
(mriješćenje) danas više ne funkcionira. Nije isto ulovite
li 50.000 tona ribe koja se već izmrijestila ili
50.000 tona male nedorasle ribe. Bavimo se vatrogasnim
mjerama umjesto da budemo preventivni, smatra Soldo.
On zagovara da se hrvatski gospodarski pojas u potpunosti zabrani
za ribolov jer je to područje jedno od glavnih
mrijestilišta u Jadranu.
Većina naše ribarske flote ne ide u to područje, obzirom da nam
se više od 94 posto flote sastoji od brodica manjih od 12 metara,
kojima je toliko udaljavanje od obale zabranjeno, pa takva odluka
ne bi pogodila našu industriju.
Većina morskih resursa bi se u tom području nesmetano obnavljala,
a kako im je prirodni nagon da krenu prema istočnoj
(hrvatskoj) obali, to bi značilo da naša flota štedi na gorivu,
koje je danas najveći trošak u ribarstvu, i čeka veću
količinu odraslih primjeraka te time ostvaruje veći profit.
Soldo također upozorava da invazivne (doseljeničke) vrste
riba mijenjaju prirodni okoliš Jadranskog mora.
“Jedna od najinvazivnijih vrsta, riba lav, lani je prvi put
zabilježena na našem dijelu obale, a ove godine već nekoliko
puta. Poznato je da je ta riba na mnogim mjestima u Sredozemlju
promijenila prirodni okoliš”, upozorava Soldo.
Invazivna vrsta širi se zbog nedostatka morskih
pasa
Znanstveni savjetnik na splitskom Institutu za oceanografiju i
ribarstvo Jakov Dulčić ističe da je tijekom
posljednja tri desetljeća zabilježen dolazak 46 novih vrsta
riba u Jadransko more, u kojem živi više od 460 vrsta riba.
Kaže da je jedna od najgorih invazivnih vrsta u
Sredozemnom moru vatrenjača uočena kod Visa na dubini od 15
metara u kolovozu 2021, te u kolovozu ove
godine kod Račišća na otoku Korčuli.
Širenje vatrenjača, podrijetlom iz Indo-Pacifika,
olakšava nedostatak domaćih grabežljivaca, to jest morskih
pasa koje se prekomjerno izlovljava.
“Vatrenjača prelijepo izgleda, ali treba voditi
računa da njezin ubod može čak biti smrtonosan. Ipak, može se
pripremati za hranu bez ikakvog straha,” objašnjava
Dulčić.
Stručnjake zabrinjava što agresivni osvajači ugrožavaju
domicilne vrste riba, a neke od njih su opasnost po zdravlje
ljudi.
“Jedan od primjera je kamena riba u istočnom
Sredozemlju, čiji ubod može biti fatalan. Jedna od najubojitijih
je plavotočkasta trumpetača, koju zbog brzog osvajanja
Mediterana nazivaju i ‘lesepsijski sprinter’“, kaže
Dulčić.
Budući da je sudjelovao u izradi drugog izdanja Atlasa egzotičnih
riba u Sredozemnom moru iz 2021. kaže da je u
20 godina, od prvog izdanja Atlasa iz 2002. godine, u Mediteran
je došlo 107 egzotičnih vrsta riba, više nego u cijelom
prethodnom stoljeću.
Invazivne vrste riba
mijenjaju demografsku strukturu riblje
populacije, u istočnom Sredozemlju neke vrste
pridošlica su uspostavile svoje populacije.
“Za Jadran je znakovito da se nazočnost i
brojnost doseljenika uglavnom odnosi na područja srednjeg i
južnog dijela jer postoji temperaturna barijera u
odnosu na sjeverni dio”, objašnjava Dulčić.
Pad biomase riba u tropskim regijama
Ako dođe do značajnijih promjena u temperaturi
mora, vrlo skoro možemo očekivati loš scenarij sa
stanjem bioloških resursa u Jadranskom moru.
Najnovija istraživanja upozoravaju na ozbiljne prijetnje
koje klimatske promjene donose u zemljama u razvoju,
gdje se očekuje znatan pad biomase riba do 2100. godine
“U nekim tropskim regijama taj će pad iznositi 30
ili 40 posto, što će najviše osjetiti zajednice koje ovise o
ribarstvu kao glavnom izvoru hrane i prihoda“,
upozorava Dulčić.
Svijest o potrebi održivog gospodarenja ribljim fondom u Hrvatsko
je zasad niska. Podizanje svijesti je nužnost, inače bi
mogli trajno zakasniti u očuvanju ribljih resursa
u našem moru, ističu stručnjaci.