Pelješki most otvoren prije točno godinu dana ispunio je ciljeve i očekivanja, pokazuju podaci koji kažu da je do 25. srpnja njime prošlo 2.305.537 vozila, pritisak na granični prijelaz Neum znatno je pao, a Hrvatska je spojena u cjelinu što nema cijene.
Pema podacima Hrvatskih cesta, u špici turističke sezone most u
prosjeku dnevno prijeđe 13.880 vozila.
U dosadašnjem dijelu godine mostom je prošlo 984.596 vozila.
Najviše vozila od puštanja u promet bilo je u subotu 30. srpnja
prošle godine, 19.029.
“Za usporedbu s rekordnom 2019. godinom prije početka epidemije,
na brojilima postavljenima kod graničnog prijelaza s Bosnom i
Hercegovinom, tijekom ljetnih mjeseci prosječni dnevni promet bio
je 11.046 vozila”, kažu iz Hrvatskih cesta.
Dodaju da je najveće prometno opterećenje vikendima. Tako je,
primjerice, u subotu 15. srpnja ove godine mostom prometovalo
15.473 vozila.
Bez ijedne nesreće na mostu
Na samom Pelješkom mostu nije se dogodila ni jedna prometna
nesreća, usprkos velikom broju vozila. Nesreće su se nažalost
događale na pristupnim cestama, a najteža prošle godine kada je
vozač iz Ujedinjenog Kraljevstva prešao u suprotni trak i njime
se kretao dok se nije sudario s kamperom. U toj je nesreći bilo
četvoro ozlijeđenih.
Iako je dio medija tvrdio kako postoji problem s asfaltom na
mostu, iz Hrvatskih cesta tvrde da nije bilo oštećenja, ali da je
u neposrednoj blizini mosta bilo manjih oštećenja ograde.
Riješen je i početni problem s pješacima i biciklistima koji su
se prvih dana nakon puštanja u promet na mostu često
fotografirali. To je donekle razumljivo s obzirom da most, osim
osnovne, prometne funkcije, predstavlja atrakciju koju su mnogi
željni posjetiti.
Iz Hrvatskih cesta navode da je nakon prvih dana kada se na mostu
događalo zaista svašta, uz pomoć medija i policije jasno dano do
znanja da je Pelješki most namijenjen isključivo prometu motornih
vozila.
Čest motiv na društvenim mrežama
Vozači se više ne zaustavljaju na mostu, ali nova građevina i
dalje je atraktivna. Reakcije turista vrlo su pozitivne, a slike
prelaska Pelješkog mosta ostaju čest motiv na društvenim mrežama.
“Oba odmorišta, Komarna i Blaca, vrlo su posjećena te se mnogi
zaustavljaju kako bi se fotografirali s mostom u pozadini”, kažu
iz Hrvatskih cesta.
Podaci Hrvatskih cesta pokazuju da je most znatno smanjio
pritisak na granične prijelaze Klek i Zaton Doli, na kojima je
promet u odnosu na 2019. godinu pao za oko 70 posto.
Iz Policijske Uprave Dubrovačko-neretvanske županije dobili smo
konkretnije podatke.
Kažu da je nakon otvaranja Pelješkog mosta promet preko graničnih
prijelaza koji omeđuju neumski koridor (BIH) znatno smanjen.
Usporedba ukupnog prometa od 1. srpnja do 26. srpnja ove i prošle
godine preko graničnih prijelaza Klek i Zaton Doli, pokazuje
smanjenje broja putnika za 64, a vozila za 67 posto.
Dnevni prosjek vozila koja prelaze preko graničnih prijelaza
varira ovisno o dobu godine, pa se za najvećeg vršnog opterećenja
u turističkoj sezoni kreće oko 12.500 putnika i 8.300 vozila
dnevno, kažu iz Policijske Uprave Dubrovačko-neretvanske
županije.
Pelješki most izgrađen je u sklopu projekta “Cestovna povezanost
s južnom Dalmacijom” koji obuhvaća izgradnju mosta s pristupnim
cestama.
Ukupna vrijednost cijelog projekta bila je nešto veća od četiri
milijarde kuna, a EU-ova bespovratna sredstva pokrila su 85 posto
toga iznosa.
Radilo se, podsjećamo, o jednom od najskupljih i najvećih
projekata u Hrvatskoj – projektu koji premošćuje Malostonski
zaljev između Komarne na kopnu i Brijeste na poluotoku Pelješcu i
tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske
prekinut uskim koridorom kojim Bosna i Hercegovina kod Neuma
izlazi na more.
Natječaj za gradnju mosta raspisan je 2017. godine, a u travnju
2018. posao dobiva kineska tvrtka China Road and Bridge
Corporation s ponudom od dvije milijarde kuna i rokom izgradnje
od 36 mjeseci.
Kinezi su posao odradili vrhunski iako je bilo teških trenutaka
tijekom gradnje, ponajprije tijekom svega onoga što se događalo
(i) u Hrvatskoj tijekom epidemije covida.
Most, najveći i najmarkantnji “zalogaj” cijelog projekta
ukupne je duljine 2.404 metara, sa šest glavnih stupova i
trinaest raspona od čelika duljine od 72 do 285 metara, dok se
visinom od 55 metara udovoljilo zahtjevu Bosne i
Hercegovine za osiguranjem nesmetanog prolaska brodova do Neuma.
Temelji se na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima promjera
dva metra zabijenim u morsko dno. Stručnjaci su izračunali da je
lokacija mosta podložna djelovanju jakih vjetrova, te da se
nalazi se u zoni znatne seizmičke aktivnosti. Isto tako, Pelješki
se most nalazi u osjetljivom ekološkom području
Malostonskog zaljeva.
Most je namijenjen prometovanju isključivo motornim vozilima, a
promet se odvija u oba smjera po dvjema voznim trakama.
Nema nogostupa ni biciklističke trake.
Usporedno s gradnjom mosta gradile su se i pristupne ceste na
nerijetko iznimno nepristupačnom terenu.
Sve je bilo gotovo 19. travnja ove godine kada je u
promet puštena obilaznica Stona, odnosno dionica Prapratno
– Doli, ujedno posljednja faza projekta Cestovna povezanost s
južnom Dalmacijom, čime je taj projekt i službeno završen.