Ispitima Državne mature u prvom roku pristupilo je ukupno 28.917 učenika, a privremeni rezultati pokazali su porast ukupnoga broja negativnih ocjena u odnosu na protekle godine, istaknuto je u srijedu na predstavljanju u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Ispitima je u ljetnom roku pristupilo ukupno 28.917 učenika
od kojih su 10.459 (40,5%) polaznici gimnazija, a 15.367
(59,5%) polaznici strukovnih škola.
Ove je godine na maturi palo 4 posto učenika gimnazija, odnosno
njih 421, te 33,8 posto učenika strukovnih škola, odnosno
njih ukupno 5191. Ukupan broj svih negativnih ocjena ove je
godine 16.157 što je više nego u protekle tri godine, ali
manje u odnosu na 2019. godinu, kada je ukupan broj
negativnih ocjena bio 19.576.
Po jednu negativnu ocjenu ove je godine imalo 7320 pristupnika,
dvije njih 2736., tri 889, a četiri negativne ocjene imalo je 137
učenika.
Višu razinu matematike biralo više učenika nego
prijašnjih godina
U odnosu na prethodne godine povećao se udio učenika koji biraju
višu razinu ispita iz matematike, koji se prijašnjih godina
kretao između 33 i 40 posto, a ove je godine višu razinu
biralo 42 posto učenika što ukazuje na povećani interes
za matematiku gimnazijalaca, ali i učenika strukovnih škola,
istaknuo je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje
Vinko Filipović.
Napomenuo je da se ove godine u postavljanju jednoga zadatka
iz više razine matematike dogodila pogreška, koja je uočena već
jedan sat nakon početka pisanja ispita.
Analizom ispita utvrdilo se da je 61
posto pristupnika zadatak riješilo unatoč pogrešci taj
te ga je Centar odlučio priznati onima kojima je bio ključan
za dobivanje dovoljne ocjene, a takvih je bilo
276. Ostalim pristupnicima zadatak s pogreškom ni u kojem
slučaju nije mijenjao rezultat, istaknuo je Filipović.
Filipović: Rezultati iz hrvatskog na razini
očekivanog
Maturanti su ove godine prvi put pisali jedinstveni ispit iz
hrvatskog jezika, odnosno ukinute su osnovna i
viša razina, a pozitivna ocjena iz eseja ponovno je
bila uvjet za prolaz ispita.
Ispit iz hrvatskog pisalo je ukupno 27.194 učenika, a nisu
ga položila 3562 učenika, odnosno 13,1 posto. Od toga esej nije
položilo 2395 učenika, a test 379 učenika dok je ispod
granice prolaznosti oba dijela ispita napisalo 788 učenika.
Na ispitu iz hrvatskog palo je znatno manje učenika
nego 2019., odnosno predpandemijske godine, kad je taj
postotak iznosio 17,6 posto.
“Budući da se vraćao prag eseja kao uvjet polaganja ispita i
budući da se prvi put uveo jedinstveni ispit ja sam bio
vrlo, uvjetno rečeno, oprezan u očekivanju rezultata i neću reći
da sam zadovoljan, ali oni su doista na razini očekivanog”,
rekao je Filipović.
Uvođenje jedinstvenog ispita pridonijelo je dvostruko manjem
broju eseja ocijenjenih s nula bodova, istaknuo je ravnatelj
NCVVO-a. Ove ih je godine bilo 1963 (7,3 posto), prošle
godine 2560 (10,1 posto), a 2021. ukupno 3825 (14
posto).
Povećan broj pristupnika na izbornim
predmetima
Ovogodišnja analiza državne mature pokazala je porast broja
pristupnika na svim izbornim predmetima, osim politike i
gospodarstva.
Najveća odstupanja i najniži rezultati ove su godine zabilježeni
na ispitima izbornih predmeta fizike, kemije
te politike i gospodarstva.
Učenici su u prosjeku najbolje riješili ispit iz
psihologije, a u odnosu na protekle godine, ove su godine
bolje riješeni ispiti iz matematike, biologije,
njemačkog i engleskog jezika, koji je ostao na razini
rezultata zabilježenih prijašnjih godina.
“Uvidjet ćemo analizom samih ispita prije svega iz fizike,
ali i iz politike i gospodarstva, u čemu je problem s
obzirom i na činjenicu da je ovo prvi ciklus zaokruženog
kurikuluma iz fizike”, rekao je Filipović komentirajući nisku
prolaznost na ispitu iz fizike, dodavši kako se prag prolaznosti
ne planira smanjiti.
Ove godine poništeno je pet ispita zbog nedopuštene uporabe
mobitela, tri iz hrvatskog jezika i dva iz
matematike te su tim maturantima poništeni svi ispiti – i
oni koje su polagali i oni koje su tek trebali polagati.
Poništena su i dva ispita iz hrvatskog jezika
zbog neprimjerenih i vulgarnih sadržaja na eseju.
“Ti maturanti ne bi položili ispit iz hrvatskog jezika jer nisu
imali dovoljan broj riječi na eseju, ali mi smo unatoč tome, da
pošaljemo poruku tim maturatima koji su to učinili to označili
kao poništeni ispit da jednostavno ne pokažemo time kako
pravilnik koji govori o neprimjerenim sadržajima, diskriminaciji
itd. ne stoji tek tako i da se on kao takav ne primjenjuje”,
rekao je ravnatelj NCVVO-a.