Drugi po broju prijavljenih nekretnina je zadarski župan Božidar Longin sa 46 nekretnina. Većina su zemljišta koja je kupio u podvelebitskom selu Duboki Dol, a njihova ukupna površina je gotovo sedam hektara.
Portal Oštro istražio je imovinske kartice i neprijavljenu
imovinu hrvatskih župana i gradonačelnika Zagreba. Pronašli su
je, kao i krivo prijavljenu imovinu.
Pomoćna kuća s wellnesom, koja je dio luksuzne vile, šume,
objekti, oranice i jedan obrt dio su neprijavljene imovine koje
je Oštro otkrilo u provjeri imovinskih kartica hrvatskih župana.
Za neke od nekretnina župani su odgovorili kako je riječ o
pogrešci, dok za druge nisu dobili odgovor.
Dio je to rezultata novog Oštrovog projekta Detektor imovine u
kojem novinari provjeravaju imovinske kartice dužnosnika koje oni
predaju Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te traže
njihovu neprijavljenu imovinu. U prvoj fazi projekta na redu su
bili župani te gradonačelnik Zagreba. Provjerene su 323
nekretnine te identificirane 22 neprijavljene, 21 pogrešno
prijavljena te jedan neprijavljeni obrt i pogrešno upisani
poslovni udio. Od 20 župana i jednog gradonačelnika, njih osam
propustilo je prijaviti neku nekretninu, a njih 11 napravilo je
neku pogrešku prilikom prijave.
Nakon što su novinari Oštra upozorili na pogreške prilikom
prijave kartica, troje župana ispravilo je imovinske kartice. Od
nekretnina prijavljenih u imovinskoj kartici Oštro nije uspio
identificirati njih 44.
Neprijavljena imovina
Istarski župan Boris Miletić tako je Povjerenstvu
propustio prijaviti pomoćnu zgradu uz supruginu vilu Martin u
Snašićima u Istri, koju je donedavno iznajmljivala tvrtka njezina
oca. Riječ je o turističkom smještaju s pet zvjezdica s bazenom,
koji je okruženo šumom. U neprijavljenom objektu nalaze se sauna
i teretana.
Miletić je objasnio za Oštro kako mu se dogodio previd u dijelu
imovine njegove supruge koju je 2008. godine naslijedila od
majke. Istarsku vilu s bazenom u imovinskoj kartici procjenjuje
na 700.000 eura.Inače, vila u Snašićima je u ožujku ove godine
prodana stranim državljanima, što je vidljivo u zemljišnim
knjigama. No pomoćna zgrada i dalje se vodi na Miletićevu
suprugu. Miletić je za Oštro objasnio kako je kuća prodana, ali
da sve transakcije vezane uz taj posao nisu do kraja provedene te
stoga ne može upisati točnu vrijednost prihoda od prodaje u
imovinsku karticu.
“Moja obitelj nije mogla samostalno financirati taj objekt, nego
je pravni subjekt sudjelovao u izgradnji tog objekta te
gospodario njime. Stoga je potrebno revalorizirati dio tih
sredstava i uplatiti ih toj pravnoj osobi”, objasnio je Miletić.
Dodao je i kako je obaveza upisa ove prodaje u imovinsku karticu
do kraja ove godine.
Osim pomoćne zgrade, Miletić u imovinskoj kartici s početka ove
godine nije prijavio ni šumu veličine oko 10.000 četvornih
metara, koja se nalazi također u Snašićima. No ta šuma bila je
prijavljena u Miletićevoj imovinskoj kartici iz 2022. godine.
Oštru je telefonskim putem zahvalio što smo mu ukazali na propust
te u e-mailu priložio novu karticu, koju je do objave teksta
Povjerenstvo objavilo na svojim stranicama. U imovinskoj kartici
pomoćnu zgradu uz vilu naveo je kao “druge nekretnine” te dodao
šumu u Snašićima.
Osječko-baranjski župan Ivan Anušić propustio je
prijaviti osam nekretnina, uglavnom oranica veličine više od pet
hektara u mjestu Musić, koje glase na njegovu suprugu. Iz
Anušićeva ureda telefonski su nam objasnili da je riječ o previdu
te obećali poslati odgovor, ali do objave Detektora imovine nije
stigao.
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić u
imovinskoj kartici nije prijavio kuću u Slanom čiji je vlasnik
postao 2017. godine na temelju sudske presude, baš kao i
suvlasništvo nad građevinom u istom mjestu, za koju iz snimaka
Google Eartha nije jasno što je točno. Dobroslavić nije odgovorio
na upite Oštra.
Ni Damir Dekanić, župan Vukovarsko-srijemske županije, nije
bio precizan u ispunjavanju imovinskih kartica. Na oranici u
Cerni pokraj Županje, koju je uredno prijavio, Oštro je pregledom
satelitskih snimaka otkrio da je sagrađen objekt koji izgleda kao
natkrivena kuća te nije naveden u zemljišnim knjigama.
Iz Županije su Oštru odgovorili da se za česticu na kojoj stoji
objekt nisu izdavale građevinske dozvole, dodajući kako nisu
zaduženi za inspekcijske poslove. Dekanić do objave ovog teksta
nije odgovorio na Oštrov upit o ovoj nekretnini.
Župan Ličko-senjske županije Ernest Petry također je
propustio navesti oranicu u Bilaju veličine 7114 četvornih
metara, koju posjeduje njegova supruga. U odgovoru za Oštro
objasnio je kako je njegova supruga suvlasnica dijelova
nekretnina u Bilaju koje je dobila nasljedstvom, no upisi u
zemljišnim knjigama nisu sređeni te ne odgovaraju stvarnom
stanju, što je, kako je rekao, čest slučaj u Lici.
“Nakon što supruga ishoduje u gruntovnici sve ZK-izvatke u kojima
je upisana kao suvlasnik, naravno da ću, ako je nešto netočno ili
ispušteno, to evidentirati u kartici”, rekao je Petry.
Oštro je pronašao i kuću te oranicu u Kninskom polju, gdje je
šibensko-kninski župan Marko Jelić suvlasnik s još 10 osoba, a
koje nije uključio u svoju imovinsku karticu. Objasnio je kako je
riječ o nekretninama koje je naslijedio nakon očeve smrti te da
se stanje vlasničkih knjiga ne podudara sa stvarnim stanjem.
Napisao je da će u idućem vremenu, nakon što se urede zemljišne
knjige, promijeniti podatke u imovinskoj kartici.
Osim nekretnina, Oštro je naišao i na neprijavljeni obrt Jelićeve
supruge. On je prijavio kako mu supruga ima primanja od obrta, no
ne i da je njegova vlasnica. Rekao je kako će provjeriti s
Povjerenstvom treba li obrt upisati u kategoriju vlasništva. No
Povjerenstvo je za portal Oštro objasnilo da je Jelić ipak
trebao upisati suprugino vlasništvo nad obrtom.
Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, u imovinskoj
kartici iz siječnja ove godine naveo je da mu supruga ima 64
dionica poduzeća Rio Rijeka u vrijednosti od 51,76 eura kuna po
dionici, odnosno 0,05 posto vlasništva. Nakon Oštrova upita o tim
dionicama, u svibnju je ispravio podatak u udjele jer je Rio
društvo s ograničenom odgovornošću.
Pogrešno prijavljene nekretnine
Osim što dio imovine hrvatski župani nisu naveli u svojim
imovinskim karticama, Oštro je za više nekretnina utvrdio da su
pogrešno prijavljene.
Županica Karlovačke županije Martina Furdek-Hajdin tako
u imovinskoj kartici nije navela da na zemljištu u suvlasništvu
nje i njezine obitelji postoji nedefinirani objekt u Vrbovskom.
On nije upisan u zemljišne knjige, a Oštro ga je pronašao preko
aplikacije Google Earth. Martina Furdek Hajdin nije odgovorila na
upite.Istraga Oštra pokazala je i da županica Požeško-slavonske
županije Antonija Jozić nije prijavila jedan objekt uz
kuću koju jest prijavila Povjerenstvu, a nalazi se u općini
Gradac pokraj Požege. Oštru je objasnila da je u pitanju pomoćni
objekt za čiju je legalizaciju pokrenut upravni postupak. “Budući
da je nedavno izdano Rješenje o izvedenom stanju, očekujem da će
upis biti proveden u sljedeća dva mjeseca”, odgovorila je Jozić.
Župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak u
imovinskoj kartici nije naveo vrt i dvorište uz kuću u Novom
Sisku, koju je prijavio i ukupne je površine 813 kvadrata. U
razgovoru za Oštro kazao je da će unijeti te nekretnine u
imovinsku karticu. To je i napravio. Ispravljena imovinska
kartica objavljena je 11. svibnja.
Oštro je otkrio i da Koprivničko-križevački župan Darko
Koren nije unio dvije oranice u imovinsku karticu, a koje su
prema zemljišnim knjigama u njegovu vlasništvu. Ovako je Koren to
objasnio Oštru: “Navedene čestice u stvarnosti nisu u mojem
vlasništvu. Pokojni otac ih je prodao prije gotovo 60 godina, ali
ih novi vlasnik nije prenio na sebe, odnosno u svoje vlasništvo,
pa se po ostavinskoj raspravi vode kao da sam ja vlasnik.”
Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić apsolutni je
pobjednik po broju nekretnina među županima. Ima ih toliko da sve
nisu stale u redovnu imovinsku karticu pa je velik dio naveo u
fusnoti. Riječ je o ukupno 68 nekretnina, uglavnom
poljoprivrednog zemljišta, koje je dobio nasljedstvom.
Međutim i on je propustio prijaviti objekt na čestici gdje je
jedan od dvoje suvlasnika. Nekretninu je prijavio kao šumu u
Blaškovcu veličine 806 kvadrata. Istraga Oštra utvrdila je kako
je u zemljišnim knjigama nekretnina opisana kao “vrt, kod kuće”,
a pregled katastra i snimka na Google Earthu pokazali su da se
tamo nalazi veći objekt. Iz zemljišnika suda u Sesvetama Oštru su
odgovorili da je za upis nadležan katastar. Od Područnog katastra
Sveti Ivan Zelina nisu dobili odgovor na upit.
Kožić je Oštru kazao da se pojedini upisi vlasništva u zemljišnim
knjigama i katastru ne podudaraju sa stvarnim stanjem na terenu
zbog nesređenog stanja u zemljišnim knjigama i katastru jer, kako
kaže, “ranije, kad je dolazilo do zamjene, kupoprodaje ili
darovanja nekretnina isto se nije provodilo u zemljišnim knjigama
i katastru”. “Postupak rješavanja imovinsko pravnih odnosa nisam
pokrenuo jer trošak postupka u najvećem broju prelazi vrijednost
nekretnina koje sam naslijedio od roditelja”, objasnio je Oštru
Kožić.
Župani u brojkama
Drugi po broju prijavljenih nekretnina je zadarski
župan Božidar Longin sa 46 nekretnina. Većina su
zemljišta koja je kupio u podvelebitskom selu Duboki Dol, a
njihova ukupna površina je gotovo sedam hektara.
Razlika između ove dvojice župana je da je Kožić gotovo sve
nekretnine stekao nasljedstvom, a Longin ih je uglavnom kupovao.
Zaduženjem ili iz vlastitih prihoda kupio je čak 43 nekretnine,
najviše od svih aktualnih župana.
Iako su Kožić i Longin prvaci nagomilanih različitih nekretnina,
najviše stanova i kuća ima ličko-senjski župan Ernest Petry.
On je Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa prijavio čak
sedam stanova i kuća u svojem vlasništvu, ili suvlasništvu: kuću
i stan u Gospiću, tri kuće u Karlobagu, jednu veličine 40
kvadrata, a dvije po više od 30 kvadrata. Također ima stan u
Zagrebu i kuću u Bilaju te poslovni prostor u Gospiću gdje je ima
i tri građevinska zemljišta.
Zauzima drugo mjesto među županima kad je u pitanju kupovina
nekretnina – zaduženjem ili od svojih prihoda kupio ih je ukupno
16. Uz spomenute kuće i stanove, kupovao je i oranice.
Povjerenstvu je prijavio tri kredita ukupne vrijednosti 264
tisuća eura.
On, međutim, nije najzaduženiji prema bankama među županima.
Bankama se dva puta obavezala požeško-slavonska Antonija Jozić.
Ona je jamac za dva kredita ukupne vrijednosti 88.000 eura,
otplaćuje još dva od 57.000 eura, kao i leasing za automobil u
vrijednosti od skoro 12.500 eura.
Najzaduženiji u apsolutnom iznosu među svim županima
je Marko Jelić, koji upravlja Šibensko-kninskom županijom.
On i supruga digli su nekoliko kredita i imaju jamstvo u bankama
ukupne vrijednosti od 140.800 eura.
S druge strane, župani su, barem sudeći prema podacima u
imovinskim karticama, u manjem broju kadri štedjeti.
Prvak je Nikola Dobroslavić, koji je prijavio 292.000 eura
ušteđevine. Daleko je to više od Zlatka Komadine, koji je
prijavio 65.000 eura. Slijedi ga Martina Furdek
Hajdin s 50.000 eura, od čega se više od polovice odnosi na
djecu.
Dobroslavić drži i 8,63 posto ukupnog broja dionica u poduzeću
Hotel Osmine, a njegov udjel vrijedan je 151.000 eura. Podaci
Državne riznice pokazuju da je tvrtka od 2020. do 2022. godine iz
državnog proračuna dobila 134.730 eura iz Europskog fonda za
regionalni razvoj.
Jelić, Kožić, Marušić, Anušić, Dekanić i Posavec nemaju nikakvu
ušteđevinu.
Svi župani, osim zadarskoga, na vrijeme su prijavili svoju
imovinu. Longin je svoju imovinsku karticu predao mjesec i pol
nakon zakonskog roka. Oštru nije objasnio zašto nije prijavio
imovinsku karticu na vrijeme. Osim toga, Povjerenstvo je još u
lipnju prošle godine pokrenulo postupak protiv njega zbog
nesklada u imovinskoj kartici. Oštru su objasnili da će odluku
donijeti na nekoj od sljedećih sjednica.
