Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je u četvrtak u saborskoj raspravi o dva zdravstvena zakona da neće biti poskupljenja polica dopunskog zdravstvenog osiguranja.
“Odgovorno tvrdim da neće biti povećanja cijene police dopunskog
zdravstvenog osiguranja”, rekao je Beroš na tvrdnju Peđe
Grbina (SDP) da će povećanje participacije za one koji
nemaju dopunsko osiguranje automatski dovesti do rasta cijena
polica.
“Maksimalni iznos participacija se povećava za 30 do 100 posto, s
265 na 530 eura, za građane bez dopunskog zdravstvenog osiguranja
to je veliki teret, a posljedično rast će cijena dopunskog
zdravstvenog osiguranja”, ustvrdio je Grbin.
Cilj nam je one koji nemaju policu dopunskog osiguranja usmjeriti
da plaćaju dodatno osiguranje, riječ je o oko 600 tisuća građana,
a povećanja cijene police neće se dogoditi, odgovorio mu je
Beroš.
U raspravi o izmjenama zakona o zdravstvenoj zaštiti i obveznom
zdravstvenom osiguranju Beroš je također ponovio da prosvjed
liječnika, koji je najavljen za subotu, ne donosi ništa dobro.
“Pogotovo ako je samo riječ o prosvjedima za materijalna prava
onih koji prema mišljenju mnogih žive jako dobro”, rekao je i
podsjetio da su materijalna prava, primanja liječnika povećana za
43 posto i da više od 2000 liječnika ima veću plaću od premijera.
Istaknuo je da je bit borba za pacijenta, za dostupnost
zdravstvene zaštite i kvalitetu zaštite, a kada bi
prosvjedovali za to, mogao bi im čak čestitati.
Na upozorenje Martine Vlašić Iljkić (SDP) da u
Hrvatskoj nema dovoljno liječnika Beroš kaže da to nije
posljedica nečinjenja zadnjih nekoliko godina nego nekoliko
desetljeća kada se nisu raspisivale specijalizacije. “U Hrvatskoj
liječnika ne nedostaje nego su samo krivo raspoređeni, svi su u
velikim gradovima a nema ih u neatraktivnim sredinama”, poručio
je.
Na kritike oporbe da je Hrvatska po smrtnosti od onkoloških i
drugih bolesti na začelju Europe ministar zdravstva kaže kako su
odgovor na to upravo preventivni zdravstveni pregledi i edukacija
o važnosti očuvanja zdravlja, što je predviđeno reformom.
Reforma predviđa i uvođenje onkoloških uputnica kako bi onkološki
bolesnici čim prije došli na pretrage, a izmjenom pravilnika
definira se prihvatljivo vrijeme čekanja na pretrage, dodao je.
“Postoje prakse da se namjerno generiraju liste čekanja zbog čega
sam pokrenuo nadzor zdravstvenih inspekcija u svim zdravstvenim
ustanovama kako bi se to uredilo”, kazao je, među ostalim, Beroš.
“Osnovni je zadatak jačanje javnog zdravstvenog sustava jer
da to nije tako, ne bih slao inspekcije i provjeravao rade li
liječnici u tijeku redovnog radnog vremena privatno”, rekao je
Beroš na repliku Sabine Glasovac (SDP) da građani
čekaju na preglede do 600 dana i time ih se usmjerava na
privatnike.
Za seksističke istupe zaposlenika u pojedinim hrvatskim bolnicama
kazao je također da je poslana zdravstvena inspekcija. Odbacio je
i tvrdnje Urše Raukar Gamulin (KZL) da je inspekcija u
KBC Sestre milosrdnice.
HDZ-ovi zastupnici hvalili su reformu, jačanje preventive ,
infrastrukturna ulaganja u zdravstveni sustav i uvođenje reda.
Reforma zdravstva je dug i zahtjevan proces, a danas se stvaraju
temelji, pacijent se stavlja u prvi plan i uvodi se red,
ocijenili su Josip Begonja i Jure Brkan iz
HDZ-a.
U raspravi su zastupnici su spomenuli
i umjetnu inteligenciju, Maju Grbu
Bujević (HDZ) zanimalo je radi li se nešto u vezi s tim
pitanjem, a Rajko Ostojić (Socijaldemokrati) naveo je
da chatGPT-u hrvatsko zdravstvo je na 26. mjestu u EU, drugo po
smrtnosti i da liste čekanja nikada nisu bile dulje. “Stanje je
katastrofalno”, ocijenio je Ostojić.