Hrvati više vole rabljene automobile, tako barem kaže statistika. No ne vole Hrvati rabljene automobile zato što smatraju da su bolji ili više isplativi, vole ih zato što si najčešće ne mogu priuštiti novo vozilo.
Spletom okolnosti hrvatski su kupci često primorani okrenuti se
nemilosrdnom tržištu rabljenih automobila, a da je tomu tako
pokazuje i statistika. Tako je u Hrvatsku prošle godine ukupno
uvezeno 63.514 rabljenih osobnih vozila, dok je 2021. ta brojka
iznosila 65.908 automobila.
Usporedbe radi, u 2022. je prodano 44.088 novih osobnih
automobila, a u 2021. njih 1201 manje. Treba napomenuti kako su
neki automobili prodani, no još nisu isporučeni kupcima, pa tako
nisu ušli u ovu statistiku. Kako god okrenemo, prodano je 20.000
više rabljenih automobila od novih.
Kad govorimo o rabljenim autima, ovdje se radi o podacima
koji se odnose na unos iz zemalja EU i uvoz iz trećih zemalja jer
Carina ne vodi odvojene podatke za vozila uvezena iz EU i onih iz
trećih zemalja.
Uvoz iz zemalja EU je “eksplodirao” nakon što smo ušli u tu
zajednicu 2013. godine. Među najpopularnijim zemljama za kupovinu
rabljenog automobila postale su Njemačka, Francuska, Italija,
Belgija, Nizozemska itd., a te zemlje i danas drže primat.
Iz Carine također napominju kako je važno znati razliku između
uvoza i unosa vozila. Ako se radi o uvozu vozila iz trećih
zemalja, Carinska uprava naplaćuje uvozna davanja (carinu i
PDV) te posebni porez na motorna vozila (PPMV) koji su
prihod državnog proračuna.
U slučaju unosa vozila iz druge države članice EU, naplaćuje se
posebni porez na motorna vozila, a ukoliko se radi o unosu vozilu
koje se smatra novim, naplaćuje se i PDV na stjecanje novih
prijevoznih sredstava.
Novim vozilima smatraju se, pored ostalog, kopnena motorna vozila
radnog obujma motora iznad 48 cm3 ili snage motora iznad 7,2 kW
isporučena unutar šest mjeseci od datuma prve uporabe ili koja
nisu prešla više od 6.000 km. Drugim riječima, ukoliko je vaš
automobil kupljen izvan Hrvatske jači do 10 KS, stariji od šest
mjeseci i prešao je više od 6.000 km, vodi se kao rabljeni.
Osim toga, Carinska uprava naplaćuje još i naknadu za
gospodarenje otpadnim vozilima koja je u nadležnosti Fonda za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a to je još jedno
dodatno davanje prilikom uvoza rabljenog.
I koliko na kraju država “zaradi” od uvoza rabljenih automobila?
U 2021. naplaćeno je 58.464.749 eura samo PPMV-a na osobna
rabljena vozila. Iako je u 2022. uvezeno manje automobila,
naplaćeno je više PPMV-a, točnije 61.709.918 eura.
Svakako je zanimljivo napomenuti i rekordan iznos koji je platio
jedan kupac rabljenog vozila. Prema podacima Carine, najviši
iznos PPMV-a na rabljeno osobno vozilo u 2022. bilo je na jedan
Ferrari, i to u iznosu od čak 103.101 eura.
A koje su posljedice toga što Hrvati više kupuju rabljene
automobile pokazuju nedavno objavljeni podaci Centra za vozila
Hrvatske (CVH) koji govore da je tijekom 2022. u Hrvatskoj bilo
2,5 milijuna registriranih vozila čija je prosječna starost
iznosila 14,59 godina.
U usporedbi s 2021. godinom kada je iznosila 14,3 godine, starost
registriranih vozila ponovno je povećana. Posebno je
zabrinjavajuć podatak da je čak 67,7 posto registriranih vozila
staro deset i više godina.
Prednosti novijih vozila naspram stariji su ogromne, a jedna od
najvećih je sigurnost prema kojoj smo među zadnjima u EU po broju
stradalih na cestama.