Hrvatska paneuropska unije, u suradnji s Međunarodnom paneuropskom unijom, i ove je godine u Zagrebu organizirala svoju godišnju konferenciju. Konferencija "Hrvatska i budućnost Europske unije" okupila je više od 40 sudionika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Njemačke, Austrije, Francuske, Španjolske, Sjeverne Makedonije, Švedske, Rumunjske, Mađarske, Slovačke, Češke i Ukrajine.
Na samom početku konferencije nazočnima se iz Bruxellesa obratio
predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković koji je
prije svega čestitao 100. obljetnicu Paneuropske unije.
“Uloga Paneuropske unije u stvaranju europskog projekta bila je
velika. No treba posebno istaknuti vašu ulogu u stjecanju
neovisnosti Hrvatske. U tim vremenima devedesetih godina tadašnji
predsjednik Otto von Habsburg dao je izniman doprinos i u
međunarodnom priznavanju naše domovine”, kazao je između ostalog
Plenković.
Alain Terrenoire, predsjednik Međunarodne paneuropske unije rekao
je kako je u 2022. godini vojna agresija Rusije na Ukrajinu i na
slobodu ukrajinskog naroda ujedno udar na našu civilizaciju. “Ne
smijemo biti naivni, kao što smo bili 30-ih godina prošlog
stoljeća. Moramo odgovoriti lucidno, hrabro i snažno na ovaj novi
rat protiv naše civilizacije. Da Ukrajina ne dobiva financijsku i
vojnu pomoć SAD-a, hrabri otpor Ukrajinaca, samo uz europsku
pomoć, ne bi bio dovoljan odgovor na rusku invaziju. Ova kriza
nas uči da moramo imati zajedničku europsku politiku posebno u
industriji, zdravstvu, hrani, energiji, radu, obrani, tehnologiji
kako bismo osigurali svoju neovisnost”, dio je onoga što je kazao
Terrenoire.
Predsjednik Paneuropskog pokreta Austrije Karl von Habsburg
govorio je o Europskoj uniji kao projektu mira. “Europa se danas
brani u Ukrajini. Tamo se brani mir. Zato je neizmjerno važno
europsko zajedništvo i zajednička politika posebno u nametanju
sankcija Rusiji, jer smo svjedoci da pojedine članice Europske
unije nemaju isti pristup. Ako i dalje želimo imati ovaj europski
projekt mira, onda se moramo boriti za naše temeljne vrijednosti:
vladavinu prava, ljudska prava i demokraciju.”, poručio je
Habsburg.
“Ako danas bolje pogledamo geopolitičku situaciju možemo
zaključiti kako je ona slična onoj prije 100 godina kada je
utemeljitelj Paneuropske unije Richard Coudenhove Kalergi napisao
knjigu Paneuropa. Danas umjesto Sovjetskog Saveza imamo Rusiju,
SAD su ostale vodeća svjetska snaga i žele i dalje biti jedina.
Umjesto Japana imamo snažnu Kinu. Velika Britanija se od Europske
unije okrenula Commonwealthu i SAD-u. Ne treba zanemariti Indiju
kao najveću demokratsku zemlju svijeta, ali ni brzi razvoj
Brazila koji, doduše, prijeti ekološkoj održivosti ekosfere. U
ovom svijetu između multipolarnosti i unipolarnosti, želje za
moću i osjećaja odgovornosti, Europska unija može ipak mnogo više
postići nego što bi mogla Europa podijeljena na male nacionalne
države”, kazao je predsjednik Hrvatske paneuropske unije Mislav
Ježić.
Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler kazao je kako
živimo u vremenima globalnog konflikta, različitih vrijednosti.
“U Hrvatskoj znamo što znači biti napadnut od susjeda koji je
vojno jači. Zato posebno razumijemo Ukrajinu s kojom se
solidariziramo. Europa danas mora razumjeti da se nalazi na
raskrsnici. Nužno je vratiti se stvarnim prioritetima, a to su
posebno sigurnost, obrana i energetska neovisnost. Svakako se
nameće i problem ilegalnih migracija koji je u porastu i koji je
zabrinjavajući”, poručio je Ressler.
Zanimljivo izlaganje održao je i Davor Ivo Stier, zastupnik u
Hrvatskom saboru. Podsjetio je kako su temelj Paneuropske unije,
a u konačnici i Europske unije, grčka mudrost, rimsko pravo i
kršćanstvo. “Nakon Drugog svjetskog rata Europa se vratila vjeri
i integrativnim procesima. Svaki je čovjek Božje biće i ima pravo
na dostojanstvo. Upravo je ova personalistička misao bila vodilja
stvaranja današnje Europske unije koja baštini svoje temeljne
vrijednosti. Pored tih vrijednosti bitno je uspostavljanje
ravnoteže triju europskih sastavnica tj. europskoga duha:
germanskog, latinskog i slavenskog. Rat u Ukrajini nas je
osvijestio i gotovo natjerao na ponovno vraćanje našim
vrijednostima i balansu, čime se otvara prostor još jačem
zajedništvu.”, rekao je između ostalog Stier.
“Paneuropska unija pomogla je uključivanju zemalja središnje i
istočne Europe u EU. Tako je i u Hrvatskoj Paneuropska unija bila
od velike pomoći, poglavito za vrijeme Domovinskog rata i
hrvatske borbe za neovisnost”, istaknuo je hrvatski ministar
vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. “Europska unija
treba biti što više prisutna na Zapadnom Balkanu kako bismo
spriječili utjecaj drugih svjetskih sila na taj prostor. Mir i
stabilnost na Zapadnom Balkanu jedan su od najvažnijih hrvatskih
interesa. Zemlje na Zapadnom Balkanu trebaju uskladiti svoje
politike s EU ukoliko žele u EU, a ne smiju sjediti na dvije
stolice. Želim danas isto tako istaknuti kompleksnost stanja u
kojem se nalaze Hrvati u BiH. Oni su jedan od konstitutivnih
naroda u BiH. Visoki predstavnik Christian Schmidt nedavno je
postavio određene temelje za stabilizaciju BiH kako bi time
ubrzao put BiH ka EU.”
Pavo Barišić, glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije,
osvrćući se na aktualne geopolitičke odnose rekao je da je u
odnosu na prije 100 godina, kada je osnovana Paneuropska unija,
glavna razlika u tome što je Europska unija danas jedna među pet
svjetskih velesila u novom svjetskom poretku. “Prije stotinu
godina postojala je samo u vizijama dalekovidnih. U međuvremenu
je ustoličena i prerasla u respektabilnu svjetsku silu. Razlikuje
se od ostale četiri supersile. Jedina je koji je nastala iz ideje
mira. U tom smislu, ona je ispred ostalih za budućnost svijeta.
Uzvišena je svojom mirotvornom povijesnom misijom. Svojim
idealima slobode i mira može ponuditi svijetu više od drugih. Jer
nije vojna sila ta koja pomiče kolo povijesti, već ideali mira.
Europska unija ima vizionarski potencijal za budućnost, dokazala
je to i u obrani slobode i solidarnosti s Ukrajinom.”, zaključio
je Barišić.
Na konferenciji su govorili i članovi Predsjedništva Međunarodne
Paneuropske unije; Walburga Habsburg Douglas, Anna Zaborska,
Bernd Posselt, Anna Grünwald, Carlos Uriarte Sanchez, Andrej
Lepavcov i Gordana Đurović kao i predsjednik Paneuropske unije
Francuske Eric Campion, predsjednik Paneuropske unije Bosne i
Hercegovine Osman Topčagić, predsjednik Paneuropske unije
Ukrajine Ihor Zhaloba koji se je javio s fronta, ravnatelj
Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj Holger Haibach,
potpredsjednica Paneuropske mladeži Bosne i Hercegovine Zvonimira
Jakić, član Predsjedništva Paneuropske mladeži Crne Gore Petar
Raičević, predsjednik Paneuropske mladeži Njemačke Christian
Hoferer, član Predsjedništva Paneuropske mladeži Španjolske Mario
Sanz Galacho i predsjednik Hrvatske paneuropske mladeži Pavao
Nujić.
Video porukama iz Bruxellesa sudionike konferencije su pozdravile
potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica i zastupnica u
Europskome parlamentu Željana Zovko.
Nakon radnog dijela konferencije održana je i sjednica
Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije na kojoj je
podneseno izvješće o radu organizacije i njenih ogranaka u
posljednjih godinu dana, te su najavljene aktivnosti do konca ove
godine i u 2023.
Pokrovitelj ovogodišnje konferencije je Ministarstvo vanjskih i
europskih poslova, suorganizator je Međunarodna paneuropska
unija, a partneri su: Zaklada Konrad Adenauer, Zaklada Hanns
Seidel i Zaklada Robert Schuman.