Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, također i državni blagdan, slavi se 15. kolovoza kada vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta.
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici
prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija po
završetku svoga zemaljskog života dušom i tijelom uznesena u
slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom
Kristom.
To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog
života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska
egzistencija.
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950.
papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga
tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna
marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i
Južnoj Americi.
Majku Božju, Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju
i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na
početku Biblije – kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja
prema Bogu i sagriješili – nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla,
Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti
glavu.
Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi,
otkriva veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak
žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je
trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu u budućnost.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice
Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme
posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti.
Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz
zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”, a zazivali su je i
“fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).
Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta najstariji je lik
Gospe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz druge polovice 11.
stoljeća, a pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod
Knina.
Nalazio se u crkvi sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna
crkva kninskog biskupa. Gradnja crkve započela je u 9. stoljeću.
Radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078. Fra
Lujo Marun pronašao je dio kamene trojne pregrade s Pralikom
Gospe od Velikoga Zavjeta 1892. godine.
Mariji u čast posvećena su 1.162 vjerska objekta i osam katedrala
u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Zagrebu, Splitu,
Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju
Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću.
Uz to, Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u
Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije
posvećena je bivša katedrala u Pićanu te Svetoj Mariji posvećena
je bivša katedrala na Osoru.
U Hrvatskoj su najpoznatija marijanska svetišta – Svetište Majke
Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske
na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje
Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu,
Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama i Svetište
Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.