Izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2021. otvorena je u srijedu u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu, uz dodjelu nagrada za životno djelo i godišnjih nagrada Udruženja hrvatskih arhitekata.
Nagradu “Viktor Kovačić” za životno djelo primili su Renata
Waldgoni i Andrej Uchytil koji su, rečeno je, konzistentnim
slijedom arhitektonskih radova ucrtali put racionalnom i
neretoričkom, te nedvojbeno likovno enigmatičnom smjeru
promišljanja arhitekture koja nije popuštala pred prijemčivim
trendovima pričljivog opisivanja arhitektonskih postupaka i
procedura.
Zahvalivši na nagradi Waldgoni, peta žena koja ju je osvojila,
poželjela je da se ubuduće broj nagrađenih žena poveća i uskladi
s brojem diplomiranih arhitekata, dok je Uchytil poručio
kako smisao nagrade postoji i za one koji tek počinju svoj put, a
osobito se danas ne smije izgubiti odgovornost za suštinske
vrijednosti arhitekture.
Iva Letilović i Igor Pedišić primili su za Providurovu palaču u
Zadru Nagradu ‘Viktor Kovačić” za najuspješnije ostvarenje u svim
područjima arhitektonskog stvaralaštva za 2021.
– Parazitska struktura implementirana je u unutrašnjost
Providurove palače, prethodno ogoljene do svoje konstruktivne
osnove. Nova struktura – razgranate forme, očišćena od suvišnih
detalja – uvlači javni prostor u svoje prizemlje, gdje nailazimo
na sudar slojeva i spoj svjetova: novoga i povijesnoga. U
kontinuitetu s prethodno izvedenom Kneževom palačom, Providurova
palača postaje novo mjesto susreta i kulturnih zbivanja.
Suptilnost implementacije parazitske strukture u tkivo sklopa
palače očituje se umnogostručenim fenomenološkim aspektima. Ono
što je gradbeno, ujedno je i arhitektonsko, a izraženo je u
trijadi: konstrukcije, materijalizacije i prostornosti.
– Kretanje nikad nije pravocrtno, nego asocijativno, navodeći
korisnika na kontinuirano istraživanje prostornih fenomena,
ritmičnosti ambijentalnih vrijednosti i mogućih sadržaja.
Asketski materijalizirana parazitska struktura postaje medijator
nove namjene – izložbenih postava i različitih događaja – novog
sagledavanja grada te, konzolnim istakom kao prostornim
klimaksom, iščitavanja crvenila “petih” fasada povijesne jezgre
Zadra. Taj istak, u svojoj nenametljivoj apstrakciji, lucidno
“skriva” svu prateću i neophodnu infrastrukturu; onu koja postaje
motor projekta i njegovih budućih namjena, pa tako
“paradigmatski” otvara put budućim sličnim projektima.
“Paradigma” nije vidljiva samo u svojoj arhitektonskoj prirodi,
nego i u uspješnoj komunikaciji svih aktera projekta: arhitekata,
konzervatora, predstavnika gradskih institucija, izvođača radova
i ostalih sudionika, te čini tipološki iskorak u kojem se
isprepleću kultura i svakodnevica javnog života, stoji u
objašnjenju.
Više o nominaciji na ovoj
poveznici.
“Kuća dide Marka” u Trogiru Davora Bušnje osvojio je Nagradu
‘Drago Galić” za najuspješnije ostvarenje na području stambene
arhitekture.
Nagradu ‘Bernardo Bernardi za najuspješnije ostvarenje na
području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja primili su za Centar
za posjetitelje i vidikovci Lonjskog polja Mia Roth Čerina i
Tonči Čerina.
Nagradu ‘Neven Šegvić’ za publicistički, kritički,
znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture
primio je Andrija Rusan je za Časopis Oris.
Predsjednik UHA Robert Šilje rekao je da su izloženi
radovi rezultat dugotrajnog rada koji u nekim slučajevima
traje i više od jednog desetljeća. “Sva ostvarenja postavljaju
nove vrijednosti na kojima svi mi učimo i napredujemo”, istaknuo
je.
Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet čestitao je nagrađenima i
zahvalio organizatorima što održavaju kontinuitet izložbe i
najcjenjenije nagrade na hrvatskoj arhitektonskoj sceni.
U ime ministrice kulture laureatima i nominiranima je
čestitao Ivica Poljičak, poželjevši im što više novih
arhitektonskih radova koji će im biti na čast.
Za godišnju izložbu, koja je otvorena do 12.
lipnja, prijavila su se 94 rada: 80 ostvarenja i 14
publicističkih i nakladničkih radova.
Radove je ocjenjivao žiri, Krešimir Damjanović,
Vjekoslav Gašparović, Krunoslav Ivanišin, Paula Kukuljica, Dinko
Peračić, Vanja Rister, Rosa Rogina i Mojca Smode Cvitanović.
